Vjeruje se da su prvi nasadi grejpa nastali na rajskom otoku Barbados (gdje je rođena i pop diva Rihanna) u 18. stoljeću, a zvali su ga 'zabranjeno voće'.

Nakon toga se spominje na Jamajci, a naziv grejpfrut datira tek od 1814. godine. Smatra se da je grejp zapravo nastao ukrštanjem naranče i pomela.

Oko 1823. godine grejp dolazi na sjevernoamerički kontinent, na Floridu, a prve komercijalne pošiljke stižu na istočnu obalu, New York i Philadelphiju 1885. godine. Danas su najveći proizvođači ovog voća SAD, Kina i Južnoafrička Republika.

Grejp je prepun vitamina C i zato spada u grupu antioksidansa koji sprečavaju starenje kože i pomažu s viškom kilogramima. Zanimljivo je da crveni grejp sadrži više antioksidansa nego bijeli.

Istraživanja su pokazala da uz dodatak grejpa ili soka od grejpa u svakodnevnoj prehrani ishranu i uz fizičku aktivnost možemo gubiti kilograme brže i zdravije bez izgladnjivanja!

Naime, ovo sočno voće gorkastog okusa sadrži malo kalorija, malo natrija, ali puno kalija i enzima koji potiču sagorijevanje masnoća. To što ima malo kalorija znači da ga možemo mnogo jesti bez straha od debljanja, a malo natrija pomaže kod izbacivanja viška vode iz organizma.

Grejp je kao i svi citrusi odličan izvor vitamina C koji ima vrlo važnu ulogu u jačanju imunološkog sustava. U sezoni prehlada preporučuje se redovita konzumacija hrane bogate vitaminom C kako bismo  zaštitili organizam. Dobro je poznato kako je vitamin C je snažan antioksidans koji pomaže u ublažavanju ili sprečavanju raznih upala poput astme, reumatoidnog i osteoartritisa, a čak smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara ili raka. Iako grejp najčešće jedemo samostalno, u voćnim salatama ili pijemo njegov sok, s različitim začinima postaje vrlo ukusan dodatak zelenoj salati, dok je zapečeni grejp izvrstan prilog. Grejp se može preraditi i u džem zanimljiva okusa. Kad sve zbrojimo, grejp zbilja zaslužuje da ga što češće uvrstimo u svoju prehranu, zar ne?