Slovenija se uspjela izboriti za vrlo dobru perspektivu razvoja svog vinogradarstva i vinarstva unutar Europske unije. Jedan od najpoznatijih slovenskih vinara, Matjaž Lemut, rekao je to tportalu tijekom četvrtog Zagreb Wine Gourmet festivala, gdje je pokazao plodove dvadesetogodišnjeg rada u svojoj vinariji Tilia na slovenskom primorju
'Jedno od glavnih pitanja koje se postavlja u vinogradarstvu prije ulaska zemlje u Europsku uniju su kvote za pravo na sadnju vinograda. Tijekom naših pregovora uspjeli smo dokazati da je Slovenija u prošlosti imala dvostruko više vinograda nego danas i da imamo pravo ponovno zasaditi sve te površine', kaže Lemut.
Imali dvostruko više vinove loze
Na 16.350 hektara vinograde uzgaja 25 tisuća Slovenaca, pokazuju detaljno raščlanjeni podaci slovenskog državnog ureda za statistiku, kakvi su još uvijek nedostupni za površine hrvatskih vinograda.
Pravilo po kojemu Slovenci mogu zasaditi toliko mnogo vinograda naziva se pravo prema povijesnom potencijalu. On se odnosi na razdoblje prije pojave filoksere, bolesti koja je krajem 19. stoljeća poharala europske vinograde, kada je Slovenija uzgajala vinovu lozu na 30 tisuća hektara. Danas, tvrdi Lemut, naši susjedi tek trebaju započeti ozbiljan razvoj vinarstva i vinogradarstva.
Hrvatski povijesni potencijal daleko veći
Mladi plešivički vinogradar Damir Režek, na primjeru svog vinogorja, upozorava da Hrvatska ima mnogo veće povijesne potencijale. 'U vinogorju Plešivica vinogradarske površine protežu se na tri tisuće hektara, ali stvarno je zasađeno samo tisuću i pol. Svi mi vinogradari sada ulažemo velike napore i sredstva u otkup i objedinjavanje tih površina', kaže Režek, koji se na festivalu predstavio s nekoliko bijelih i crvenih vina.
Festival u dva dana posjetilo 3500 ljudi
Četvrti zagrebački Wine Gourmet festival dokazao je da je pored širenja površina vinarima jednako važna promocija. Festival je okupio 130 izlagača iz Hrvatske i inozemstva te oko tri i pol tisuće posjetitelja. Kao i lani, predstavljeno je 500 vrhunskih i kvalitetnih vina.
Sve je očitiji trend proizvodnje sortnih maslinovih ulja koja plijene pažnju izborom između različitih boja i okusa. Od naših maslinara predstavili su se Buršić, Belić, Vukušić, Ipša, Božić i Meneghetti.
Od predavača istaknuo se u četvrtak francuski vinogradar Nicolas Joly, koji je održao predavanje o tome kako u vinogradarstvu primijeniti učenja našeg antropozofa Rudolfa Steinera.
Dodijeljene su i tri nagrade festivala. Nagradu za vino Zagreb Wine Gourmet festivala 2011. dobio je Miroslav Plišo za Meneghetti crveno 2006. Udruga Vinistra nagrađena je za unapređenje i promociju hrvatskog vinarstva, a odličje je primio Ivica Matošević, predsjednik Vinistre. Andro Tomić je za svoj Plavac Mali barrique 2007. dobio nagradu PBZ Carda za vino godine po izboru korisnika American Expressa.
