Hukanje sove mnogima ledi krv u žilama. Kod starih se baka uvriježilo mišljenje da hukanje sove pretkazuje nečiju smrt. No sove su vrlo korisne ptice i u našoj zemlji su zaštićena vrsta. 

U svijetu su danas poznate 134 vrste sova, od toga se u Europi gnijezdi 13 vrsta, u Hrvatskoj 10. Može ih se naći posvuda osim na Antarktici. Pašu im svi klimatski uvjeti.

Ipak, treba znati da nisu sve sove isključivo noćne ptice! Naime, ima onih koje vole zoru i predvečerja, potom one koje su podjednako aktivne i danju i noću te one koju su čak nešto aktivnije danju.

Perjem se sova prilagođuje svom okolišu tako da bude što teže vidljiva. Sove koje žive u šumama obično su tamnije od onih koje žive na otvorenim područjima. Mužjake je teško razlikovati od ženki, ali obično su ženke krupnije i teže.

Sova ima bešuman let. Ima i noge i prste obrasle perjem – ovo im služi da budu još nečujnije prilikom obrušavanja na plijen. Osim toga, perje na nogama ih grije te štiti od ugriza plijena.

Sove su grabežljivice i jedu sve – glodavce, gliste, kukce, ali i vodozemce i gmazove te druge ptice. Mnoge sove hrane se isključivo jednom vrstom hrane. U Aziji, primjerice, postoji vrsta sove koja jede isključivo ribu.

Sove plijen usmrte snažnim kandžama, a potom ga gutaju cijelog ili trgaju na komade. Jedu sve – i kosti i perje. Zato dva puta dnevno sova kroz kljun izbacuje grudice, tzv. gvalice. Ovo su ostaci neprobavljivih dijelova plijena.

Ova ptica uglavnom ne gradi gnijezda, već nastanjuje stare duplje, tavane, udubljenja u tlu ili na stijenama. Pomladak imaju jednom godišnje, a broj jaja kod sova koje se gnijezde kod nas uglavnom je od tri do pet. Ženka leže po jedno jaje svakih nekoliko dana pa razlike u starosti pomlatka mogu biti veće.

Je li sova po danu slijepa?

Mnogi misle da sova tijekom dana jako slabo vidi ili da je čak potpuno slijepa. No treba znati da to nije istina. Naime, sovin vid i tijekom dana je dobar, gotovo toliko dobar kao i kod ljudi! Većina sova odmara se tijekom dana i vrlo često tada žmiri te otuda uvriježeno mišljenje o dnevnoj sljepoći sova.

Osim toga, iako sove rado love u mraku, njima je potrebna tek mala količina svjetlosti pomoću koje izoštravaju vid i tako love.

Nadalje, one ne mogu pomicati oči unutar očnih duplji, ali zato mogu okrenuti glavu i do 270 stupnjeva! Ovo znači da sova može gledati ravno iza sebe. Ovo je nadomjestak za to što ne može pomicati oči u očnim dupljama.

Što je sa sluhom?

Sluh im je izvrstan. Istraživanja su pokazala da sova može uhvatiti plijen i u potpunom mraku, oslanjajući se samo na sluh. Ipak, kada sova oslijepi, ne može preživjeti jer se kod nje osjetilo sluha i vida izvrsno nadopunjuju i oba su joj potrebna za preživljavanje.

Zanimljivo je da sova ima najbolji sluh među svim pticama. Smatra se da je sovin slušni aparat vrhunac razvoja u cijelom životinjskom svijetu. Ona nema vanjskih ušiju, a ušni aparat nalazi se svake strane glave, sakriven u perju i to su najčešće smješteni asimetrično. Tako zvuk koji proizvodi plijen dolazi u jedno uho nešto kasnije nego u drugo i upravo zato sova može tako dobro odrediti gdje se plijen nalazi.

Sove u Hrvatskoj

To su ćuk, sivi ćuk, kukuvija, ušara, mala ušara, sova močvarica, šumska sova, jastrebača, ćuk batoglavac, velika sova. Šumska sova i sova ušara najbrojnije su i najrasprostranjenije.

Sve su sove zakonom zaštićene, međutim nije rijetko da ih ljudi i dalje ubijaju ili proganjanju. Većina je sova jako osjetljiva na uznemiravanje, ali i na toksine u hrani. Primjerice, otrov koji se koristi za glodavce ima jak učinak na sovu, pa čak i ako se radi o samo malim koncentracijama.

Na listi ugroženih ptica tako je danas i šest vrsta sova.