Hrvati su srčani ljudi, ali se ne brinu previše o svojem srcu. Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi kako su srčane bolesti vodeći uzrok smrti u zemlji (čak 47,40 posto!) te spadamo u jednu od zemalja visokog rizika u svijetu. Stvarno bismo se trebali više brinuti o našem najjačem mišiću
Ako postoji dan u kojem trebamo preokrenuti naše navike kako bismo dulje živjeli, onda je to svakako 29. rujna, Svjetski dan srca. Dan je nastao s ciljem da potakne ljude na pozitivne životne promjene, a mi dajemo vlastiti mali prilog tome. Naravno da trebamo vježbati svaki dan, pravilno se hraniti, prestati konzumirati duhanske proizvode i alkohol, kloniti se stresnih situacija… svi to znamo.
Teško je samo tako preokrenuti navike i rutine koje imamo - bolno smo toga svjesni početkom svake nove godine. Ali postoje jednostavni i minimalni pomaci koji vode velikim promjenama, ne zahtijevaju previše napora te mogu biti prvi korak ka zdravom i jakom srcu. A prvi korak počinje – korakom.
Ustani i prošeći se
Odmah nakon što pročitaš ovaj tekst ustani i prošeći se deset minuta. Cijelo tijelo će ti biti zahvalno, a blagotvorno djelovanje osjetit ćeš istog trena. Sada to ponovi svaki dan tri puta. Pola sata tjelesne aktivnosti dnevno uvelike smanjuje mogućnost razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Nije idealno, ali je početak. Preporuka liječnika je da svaki tjedan vježbamo barem 150 minuta kako bismo održali optimalno zdravlje srca. Ono je isto mišić - i to jedini u našem tijelu koji radi cijelo vrijeme. Kao i kod svakog mišića, ako ne vježbamo, oslabit će i vremenom… prestati raditi.
Doručkuj
Treba jesti raznovrsno i umjereno, naravno. Izbaciti iz prehrane zasićene masti i ubaciti zdravije opcije, poput maslinovog ili ulja repice. To znači i manje mesa kojeg bi općenito trebali manje jesti, a više voća i povrća. Time smanjujemo rizik od razvoja karcinoma, srčanog i moždanog udara te tumora, a pritom izgledamo bolje jer mršavimo.
Ako tome dodamo cjelovite žitarice, zbog kojih nam se smanjuju krvni tlak i kolesterol, te maksimalno smanjimo unos soli i bjelog šećera, srce će nam iz zahvalnosti raditi dulje i bolje. Iako to već svi znamo, tek kampanjski pristupamo pripremi zdravijih obroka (svaka čast iznimkama).
Ono što nas doslovno može spasiti, a ne podrazumijeva velike promjene, navika je - doručka. Preskakanje doručka povezuje se s nemarnim životnim stilom i nezdravim navikama, poput pretjerane konzumacije alkohola i duhanskih proizvoda, a i nestabilnim prehrambenim navikama koje dovode do pretilosti.
Šesnaest godina duga studija provedena na Harvardu na 27 tisuća srednjovječnih i starijih muškaraca pokazala je da oni koji preskaču doručak imaju 27 posto veću vjerojatnost doživjeti srčani udar. Također, šanse za aterosklerozom (zadebljanjem arterija) udvostručuju se kod ljudi koji preskaču doručak.
Dodaj prehrani
Dodaci prehrani sve su važniji način dugoročnog održavanja zdravlja. Razvojem medicine i tehnologije razvija se i kvaliteta dodataka prehrani, a zaštita potrošača i striktna regulacija Europske unije garantiraju učinkovitost onih dodataka koji se nalaze na europskom tržištu.
Jedan od učinkovitijih načina održavanja zdravlja srca je konzumacija omega-3 masnih kiselina koje su najefikasniji kada se uzimaju kao koncentrati, odnosno dodaci prehrani.
Do sada se pokazalo kako su omega-3 kiseline (EPA i DHA) dobivene iz ulja krila, crvenog račića koji obitava u morima oko Antarktike, bogatog fosfolipidima i kolinom. Zbog prisutnosti fosfolipida, omega-3 masne kiseline iz ulja krila imaju značajno bolju apsorpciju i viši stupanj ugradnje u ciljana tkiva od metilnih i etilnih estera ili triglicerida omega-3 masnih kiselina kakve obično nalazimo u ribljem ulju.
Ulje krila na domaćem tržištu najčešće je obogaćeno vitaminom E i selenom, koji štite stanice od oksidacijskog stresa, dodatno štiteći srce od štetnog učinka slobodnih radikala.
Uzimanje takvih dodataka prehrani prvi je i najjednostavniji korak koji možete napraviti za bolje zdravlje svog srca.
Naspavaj se
Ako već imate povišeni krvni tlak, visok indeks tjelesne mase, povećan kolesterol, šećer i/ili trigliceride, razlika od dva sata spavanja više ili manje dnevno može značiti i razliku između života i smrti.
Općenito bismo svi trebali spavati najmanje sedam sati dnevno kako bismo održali psihofizičko zdravlje, ali oni koji imaju ove zdravstvene tegobe imaju dvostruko veću šansu umrijeti od srčanog udara ako učestalo spavaju šest ili manje sati u odnosu na zdrave pojedince. No i ti zdravi pojedinci trebaju se truditi spavati barem sedam sati ako žele takvima ostati, koliko god vaš 90-godišnji dida tvrdio da cijeli život spava tek četiri sata.
Nemoj raditi ništa
Da, ništa. Nemojte se kretati, tipkati, gledati u pametni telefon, razgovarati s ljudima, planirati dan, piti kavu… jednostavno ništa. Uzmite si svaki dan malo vremena za to. Desetak minuta sjedenja i osvješćivanja vlastitog disanja je dostatno. Zapravo, preporučujemo meditaciju, ali uz nju u Hrvatskoj mnogi ljudi vežu istočnjačke filozofije, kojima nisu skloni i neugodno im je prakticirati to, ali zato svi volimo malo ne raditi ništa i duboko udahnuti.
Dokazani blagotvorni učinci 'dubokog disanja' su smanjenje stresa, bolji san, niži krvni tlak, sprečavanje anksioznosti, olakšavanje boli i pomoć u borbi protiv ovisnosti, a sve nabrojano pridonosi većoj mogućnosti srčanog udara.
Zato su chill, spavanje, kvalitetna spiza, šetnja i račić kril najbolja početna stanica na putu do dugog i zdravog života.
Prilog je napravljen u produkciji tnative tima tportala u suradnji s Almageom te u skladu s najvišim profesionalnim standardima.