Bračna potpora, intimnost i prijateljska ljubav najvažniji su faktori za zadovoljstvo Hrvata u braku. Žene s trogodišnjom srednjom školom najzadovoljnije su bračnim životom, a nezadovoljstvo raste što je žena više obrazovana. To je samo dio analiziranih podataka iz velikog istraživanja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, čiji je voditelj prof. dr. sc. Josip Obradović s Hrvatskih studija. Nove podatke iz opsežnog istraživanja na 900 parova iz 14 županija profesor Obradović otkrio je u razgovoru za tportal.hr
Profesor Obradović sa svojim je timom pripremao istraživanje pet godina, provodio ga dvije godine, a prikupili su podatke za 1.800 muškaraca i žena iz grada Zagreba i 14 županija. Nisu obuhvatili jedino izrazito ruralna područja, jer su ondje naišli na otpor stanovništva koje nije bilo sklono dijeljenju svoje intime.
U upitnicima su parovi, svatko iz svoje perspektive, odgovarali što im je ključno za zadovoljstvo u braku, koliko tjedno vremena provedu u rutinskim poslovima u kući, a iz opsežnog istraživanja da se iščitati koja skupina je najviše, a koja najmanje zadovoljna brakom te što je građanima Hrvatske najvažnije za zadovoljstvo u braku.
'Ljudi koji u brak ulaze s manje očekivanja i prihvaćaju tradicionalnu podjelu uloga imaju više šanse da ostanu u braku, od recimo visokoobrazovanih pojedinaca kojima su i očekivanja veća', objašnjava profesor Obradović.
Najzadovoljnije su brakom patrijarhalne i niže obrazovane žene, a emancipirane imaju i veća očekivanja koja nerijetko ne budu realizirana. Najzadovoljniji muškarci su pak oni visokoobrazovani, a zanimljivo je kako muškarci na svim razinama obrazovanja bračnu sreću mjere i sudjelovanjem u kućanskim poslovima. Tako u obavljanju kućanskih poslova nema velike razlike između muškaraca nižeg i višeg stupnja obrazovanja. Osim toga, hrvatski muškarci slažu se i oko toga kako su sretniji što su manje uključeni u rutinske kućanske poslove.
Žene su se pak izjasnile kako su sretnije što su više uključene u te poslove. Žene nižeg obrazovanja u prosjeku rade do 45 sati tjedno u kući, a one visokog stupnja obrazovanja nešto manje, oko 30 sati. Muškarci pak tjedno, bez obzira na obrazovanje, u obavljanju rutinskih kućanskih poslova, pranja, čišćenja, nabavke provode u prosjeku do deset sati tjedno.
To znači otprilike da recimo visokoobrazovana žena u prosjeku radi do tri sata na dan u kući, a suprug manje od sat vremena.
'Možemo mi misliti da smo egalitarni, no podaci pokazuju da smo još itekako tradicionalni', kaže profesor Obradović, dodajući kako su mlađi muževi manje zadovoljni jer su im očekivanja veća, no zanimljivo je da s godinama ta očekivanja postaju manja, a oni sve zadovoljniji.
No i kod žena kao i kod muškaraca faktor koji najviše utječe na zadovoljstvo u braku bračna je potpora. Brakovi pak utemeljeni isključivo na strasti imaju naviše šanse da poslije završe razvodom.
'Tko je danas subjektivno sretan u braku? To su oni koji imaju jasna očekivanja, imaju klasičnu podjela rada i gdje ne postoji interferencija uloga. Kod žena pak s porastom obrazovanja rastu očekivanja, a ako su ona kod žene različita od onih koja ima njezin suprug, vjerojatno je da će zadovoljstvo brakom opadati', rekao je Obradović.
'Ekonomski stres još je jedan važan pokazatelj koji utječe na nezadovoljstvo u braku. Za muškarce je on važniji jer se oni još uvijek više identificiraju s ulogom hranitelja obitelji', kaže profesor Obradović objašnjavajući da žene, iako i same doživljavaju ekonomski stres, percipiraju ga znatno manje i ne nalazi im se na listi faktora koji utječu na zadovoljstvo u braku.
No zanimljivo je kako i muškarci i žene ispred seksualnog zadovoljstva stavljaju intimnost i prijateljsku ljubav. Strast i seks su važni, posebno kod mlađih, ali ipak ne toliko koliko je važna međusobna povezanost muža i žene.
