Dijana (podaci poznati redakciji) je 31-godišnja pravnica, majka dvojice dječaka i jedna od onih majki koje odbijaju cijepiti svoju djecu. 'Stariji sin je uredno cijepljen, ali je nakon svakoga cijepljenja imao grozne reakcije, jednom je čak završio i u bolnici. Odlučila sam se malo informirati o svemu tome i nakon što sam puno toga iščitala, odlučila sam da neću cijepiti mlađeg sina', pojašnjava Dijana svoju odluku.

Naša sugovornica nije jedina s ovakvim stavom. Sve je više onih - kako u Hrvatskoj, tako i u ostatku svijeta - koji smatraju da su cjepiva bespotrebna i zapravo štetna. Većina ih se informira na internetu zanemarujući pritom činjenicu da su mnoge informacije neprovjerene i znanstveno neutemeljene. 'Znam da možda sve to nije točno, ali nekim stvarima ipak vjerujem', kaže Dijana.

Na pitanje što je sve muči u pogledu cijepljenja, naša sugovornica odgovara: 'Kao prvo, vjerujem da cijepljenje propagira farmaceutski lobi koji od toga ima veliku korist. Također mislim da cijepljenje protiv bolesti zbog kojih se djeca i cijepe nema smisla jer tih bolesti danas gotovo da nema. Pročitala sam i dosta ozbiljnih članaka u kojima se navodi da cjepivo protiv hepatitisa B može izazvati brojne bolesti poput multiple skleroze. Također, našla sam i informacije koje povezuju cjepivo s pojavom autizma. Sve u svemu, nijedan liječnik mi nije ozbiljno objasnio nuspojave cijepljenja i zato mi je sve to sumnjivo.'

Razlozi koje Dijana navodi uobičajeni su i već dobro poznati jer se na njih pozivaju svi koji se protive cijepljenju. No koliko su ti razlozi doista utemeljeni i točni? Odgovore na njih znanost je dala već više puta, ali nije zgorega ponoviti kada je riječ o tako važnoj temi.

Interesi farmaceutskih kompanija
Stvorena je cijela teorija zavjere prema kojoj farmaceutska industrija zarađuje golem novac na beskorisnim pa i štetnim cjepivima, a vlasti pravu istinu zataškavaju zbog svojeg udjela u kolaču iako stručnjaci tvrde da se puno više zarađuje na hospitalizaciji bolesnika nego na prevenciji. Kako primjećuje i Svjetska zdravstvena organizacija, na teorije urote i antivakcinacijske pokrete nije lako naći pravi odgovor. Naime gotovo je nemoguće znanstvenim argumentima i podacima osporavati tvrdnje ljudi koji ne razumiju znanost i znanstvene metode ili do njih ne drže.

Jesu li bolesti poput ospica stvarno nestale?
Istina je da zaušnjaka, rubeole i ospica – bolesti protiv kojih se djeca cijepe – danas ima drastično manje nego prijašnjih godina, ali upravo to je posljedica cijepljenja. No to bi se moglo promijeniti. Antivakcinacijska histerija koja se posljednjih godina širi zapadnim svijetom konačno je počela pokazivati svoje naličje – Europom i SAD-om ponovno su počele harati epidemije bolesti koje su se donedavno smatrale praktički iskorijenjenima, pa epidemiološka slika razvijenih zemalja polako, ali sigurno počinje nalikovati onoj u zemljama Trećeg svijeta.

Povezanost cjepiva i multiple skleroze
Iako je ovo čest 'argument' onih koji se protive cijepljenju, činjenica je da ne postoje dokazi za takve tvrdnje, na što su svojedobno ukazali i predstavnici Hrvatskog imunološkog društva te Hrvatskog epidemiološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora: 'Brojne teške bolesti koje se pripisuju cijepljenju, poput multiple skleroze i autizma, nisu uzrokovane cjepivima, a brojna kvalitetno provedena istraživanja opovrgavaju bilo kakvu vezu cijepljenja s nastankom ovih bolesti. Razne ideje o tome kako će neka cjepiva s odgodom od pet, 15 ili više godina uzrokovati epidemiju autoimunih bolesti vrlo su dobar materijal za futurističke filmove, ali stručna i znanstvena podloga ovakvih predviđanja je, najblaže rečeno, manjkava. Desetljeća korištenja cjepiva pokazala su da niti jedno od korištenih cjepiva nema negativne dugoročne posljedice na zdravlje cijepljenih osoba. Jedina dugoročna posljedica cijepljenja je zaštita od bolesti protiv koje se cijepi.'

Cijepljenje i autizam
Veliko istraživanje, čiji su rezultati objavljeni prije četiri mjeseca, pokazuje da ne postoji baš nikakva povezanost između cijepljena i autizma, kao što ne postoji ni povezanost između cijepljenja i spektra autističnih poremećaja. 'Nalazi nisu pokazali ništa. Vjerojatnost je ispala nula, nula, nula! To znači da ne postoji veza... Ne možete dobiti uvjerljivije rezultate od toga', izjavio je voditelj istraživanja, prof. Guy Eslick sa sveučilišta u Sydneyu.

Objašnjenje nuspojava cijepljenja
Svaki liječnik trebao bi informirati roditelje o cijepljenju i nuspojavama koje se javljaju. Ako to ne učini sam liječnik, roditelj može tražiti objašnjenje. Nuspojave postoje, ali su one u većini slučajeva blage te brzo prođu. Ozbiljnije nuspojave pojavljuju se iznimno rijetko, ali to ne sprečava neke da ih izvlače po potrebi te da njima plaše roditelje. Neutemeljena zastrašivanja najčešće šire neinformirani laici, ali i neki zdravstveni djelatnici. No medicinske spoznaje su jasne – cijepljenje donosi neusporedivo više koristi nego štete.