Prema riječima mr. sc. Dijane Mayer, dr. med., današnja djeca vode opaku bitku s pretilošću i viškom kilograma, a nažalost, pretile djece sve je više. Razlog tomu je nedovoljno kretanja i tjelesne aktivnosti te provođenje puno vremena pred televizijom i igricama te jedenje ispred ekrana.

'Svi mladi trebali bi biti umjereno do intenzivno tjelesno aktivni najmanje sat vremena dnevno. Intenzivna tjelesna aktivnost podrazumijeva aktivnost od koje se ostaje bez daha ili se znoji. Hrvatska se nalazi u gornjoj trećini ljestvice u kojima se provodilo HBSC istraživanje s obzirom na udio mladih koji je u proteklih sedam dana bio tjelesno aktivan ukupno najmanje jedan sat dnevno. U Irskoj, SAD-u i na Grenlandu mladi su najviše umjereno tjelesno aktivni. U proteklih sedam dana u dobi od 11 godina 31 posto dječaka je umjereno tjelesno aktivno ukupno najmanje jedan sat dnevno, a taj udio se smanjuje za 15 godišnjake (22 posto). Među djevojčicama je u dobi od 11 godina u proteklih sedam dana njih 19 posto bilo umjereno tjelesno aktivno ukupno najmanje jedan sat dnevno, a među petnaestogodišnjakinjama samo njih osam posto', kaže mr. sc. Dijana Mayer, dr. med.

Usporedbom Hrvatske s drugim zemljama po pitanju pretilosti djece, dolazi se do sljedećih brojki: hrvatska djeca u dobi od 13 godina u 2002. bila su na 25. mjestu, u 2006. na 11., u 2010. na sedmom mjestu. U dobi od 15 godina hrvatska djeca bila su na 23., zatim na 8. i 2010. na desetom mjestu. No prema indeksu tjelesne mase dječaka, u 2010. je Hrvatska u dobi od 13 godina na četvrtom, a u dobi od 15 godina na petom mjestu od svih zemalja sudionica istraživanja, pokazalo je posljednje HBSC istraživanje provedeno 2009/2010. godine.

Jesu li Hrvati prema tome 'debela nacija? 'Da, može se tako reći. Hrvatska je na četvrtom mjestu najdebljih nacija na svijetu', kaže doktorica Dijana Mayer.

S obzirom na to da je pitanje pretilosti u djece postao gorući problem, vrlo je važno da roditelji znaju što učiniti da i njihovo dijete ne postane pretilo. Tu prvenstvenu ulogu ima obitelj koja od malih nogu u djece mora formirati stavove. 'Kako bi spriječili pretilost kod djece, mogu ograničiti vrijeme pred ekranom na dva sata dnevno, odnosno 14 sati tjedno, poticati djecu na tjelesnu aktivnost. Tako da djeca budu tjelesno aktivna najmanje 60 minuta svaki dan i, naravno, pravilno se hraniti', savjetuje doktorica Mayer.

Djeci je svakako vrlo važno od malih nogu objasniti važnost zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti. No, prema riječima doktorice Mayer, to nimalo nije lako. Naime, upravo se unutar obitelj dijete upoznaje s temeljima zdrave prehrane i zdravim stilom života, a u obzir valja uzeti i veliku ulogu školskoga sustava. 'Osim obitelji, tu je i škola i teme iz kurikuluma zdravstvenog odgoja koje se bave pravilnom prehranom, npr. učenici trećeg razreda osnovne škole slušat će sadržaj na temu 'Skrivene kalorije'.

U slučaju da je dijete već pretilo, roditelji bi trebali posegnuti za istim 'receptom' kao i u slučaju sprečavanja pretilosti, a na umu svakako valja imati da su dijete kod djece zabranjene (osim pravilne prehrane), kao i primjene medikamenata ili operacija.

'Smatra se da oni koji se pravilno hrane nisu debeli. Ako je dijete pretilo, cilj je pravilnom prehranom zadržati težinu (ne povećati težinu, ali ni smanjiti težinu) pa kako dijete naraste uz istu težinu njegov ITM postaje povoljniji. Dakle, isto što i kod sprečavanja debljine - ograničiti vrijeme pred ekranom na dva sata dnevno odnosno 14 sati tjedno, poticati djecu na tjelesnu aktivnost. Djeca bi trebala biti aktivna najmanje sat vremena svaki dan. Svakako treba još jednom naglasiti pravilnu prehranu, što podrazumijevan umjerenost i redovitost obroka te korištenje voća i povrća', savjetuje doktorica Mayer.