Usprkos svim upozorenjima o njegovoj štetnosti, bez sunca ne možemo. Budući da smo meteoropati, na naše raspoloženje itekako utječe činjenica je li sunčan ili oblačan dan, a osim za dizanje morala, sunce je zaslužno i za fizičko zdravlje. Bez njegovih UVB zraka organizam ne može proizvesti vitamin D.

Opće je poznato da vitamin D štiti od osteoporoze i lomova kostiju, od infektivnih oboljenja kao što su gripa i upala pluća, ali i od dijabetesa tipa 1 u djece i kardiovaskularnih bolesti. Prema najnovijim, ali još uvijek nedovoljno istraženim spoznajama, njegov se manjak dovodi u vezu s većom vjerojatnosti od kancerogenih oboljenja.

Zato bismo od jeseni do proljeća svakodnevno trebali loviti škrte sunčane zrake barem 10 minuta u podne, a za ljetnih mjeseci dva-tri puta tjedno i onda se zaštititi svim dostupnim sredstvima. Jer nema toga liječnika koji bi vam radi akumulacije vitamina D preporučio da riskirate crvenilo kože, kamoli opasne opekline.

Liječnička je preporuka da za ljetnih mjeseci barem pola sata prije izlaska nanesete svoj preparat za zaštitu od sunca kako bi se stigao upiti u kožu. I da ne glavinjate po suncu bez šešira, majice i sunčanih naočala, nego da se držite hlada.

Iako se na prvi pogled čini suvišnim objašnjavati koliko zaštitnog sredstva valja nanijeti po čitavom tijelu, istraživanja pokazuju da je većina opasno sklona škrtarenju. Kako kreme mlijeka i losione sa zaštitnim faktorima ne bismo više nanosili u dekorativne nego u zaštitne svrhe, prilikom svakog mazanja odrasli bi čovjek trebao potrošiti petinu uobičajenog zaštitnog proizvoda. Pribrojimo li tome preporuku da bi svaka dva sata trebalo obnavljati naneseni sloj, ispada da sunčanje baš i nije jeftino. Želite li proći jeftino i ostati zdravi, jednostavno se prestanite pržiti na suncu između 10 i 16 sati.