Hrvatski jezik jedan je od najbogatijih u Europi kad govorimo o raznolikosti narječja i dijalekata. Za relativno malu zemlju poput Hrvatske, koja broji nešto više od 4 milijuna stanovnika, fascinantno je koliko je jezična slika raznovrsna. Iako je standardni jezik štokavski, mnogi Hrvati govore svojim lokalnim dijalektima, čime njeguju i čuvaju stoljećima staru tradiciju.

Hrvatski jezik dijeli se na tri glavna narječja: štokavsko, kajkavsko i čakavsko. Svako od tih narječja ima svoje dijalekte, a unutar dijalekata često postoje lokalne govorne varijante. Ova raznolikost nije samo lingvistička zanimljivost, nego i rezultat povijesnih, geografskih i kulturnih čimbenika koji su oblikovali hrvatsku povijest.

Unutar svakog narječja, dijalekti se mogu razlikovati ne samo po izgovoru, već i po gramatici, leksiku, pa čak i po sintaksi. Npr., govor u Splitu značajno se razlikuje od govora u Dubrovniku, iako oba grada leže na obali i govore štokavskim narječjem.

Povijesna pozadina jezične raznolikosti

Zašto je Hrvatska toliko jezično šarena? Odgovor leži u njenoj povijesti. Hrvatska je stoljećima bila podijeljena između različitih političkih i kulturnih sfera, što je dovelo do razvoja jezičnih razlika. Tako su krajevi pod habsburškom vlašću, poput Zagreba i Međimurja, imali više kontakta s germanskim i mađarskim utjecajima, dok su obalni gradovi poput Splita i Dubrovnika bili pod utjecajem talijanskog i mletačkog jezika. Hercegovina, Lika i dijelovi Bosne dugo su bili pod Osmanskim carstvom, što je donijelo orijentalne utjecaje.

Ovi povijesni kontakti oblikovali su dijalekte na vrlo specifičan način, pa danas možemo naći riječi, izreke i izraze u različitim dijelovima Hrvatske koji potječu iz tih povijesnih interakcija.

Zahvaljujući današnjem pismu u jeziku imamo riječi koje će razumjeti svi Hrvati, no podsjetimo da je bilo vremena kada nije bilo olovke, papira, a kamoli pisaćeg stroja. Kada bi naši preci iskusili mogućnosti današnjih tehnologija i način sporazumijevanja uz pomoć jednog ili dva zaslona, bili bi očarani.

Uživajući u nerazumijevanju, nadmetanju i pogađanju riječi, hrvatski jezik nazivamo pravom umjetnošću, uz sve svoje arhaizme, žargonizme, lokalizme ili novotvorenice. Spaja nas poput drugih umjetnosti, poput lijepe slike ili murala. Ovo zadnje, tko bolje razumije nego dvoje naših proslavljenih muralista, Tea Juršić rodom iz Makarske i Riječanin Vladimir Tomić Mosk. Tein rad svakodnevno mogu vidjeti stanovnici zadarskog kvarta Voštanice gdje je osvanuo njezin predivan mural u azurnim i narančastim tonovima.

Baš kao i Zagrepčani i Makarani, na čijim ulicama su osvanuli Teini šareni vizuali. Vladine genijalne realistične murale možete pogledati u Rijeci kod Exportdrva, na zidu osnovne škole na Vežici, u ulici Erazma Baričića 15 i drugim adresama njegova grada. Tei i Vladi zajedničko je što kroz svoju umjetnost postavljaju važna pitanja, potiču na razmišljanje i pokušavaju pronaći zajednički jezik s publikom. No, kako će njih dvoje pronaći zajednički jezik?

Uz jaki utjecaj rivijere, Tea je odrastala uz dalmatinske žargonizme, bičve, šugamane, pegule, ćakule, palamudite, šušure i picigine. S druge strane, Vlado u svom pjevnom riječkom govoru nerijetko koristi talijanizme kojima je istarsko govorno područje prožeto. „Šta da“, da vam uvijek treba kablić, žlomprt, žmuj i hiža? Ne brinite se, naši umjetnici ne samo da su se spominjali, ćakulali ili pominjali, nego u nekom trenu doista razumjeli. Sve zahvaljujući jednom mobitelu, jednom tabletu i jednoj pametnoj olovci.

Riječi koje nisu znali pisali su na tablet, zaokružili i skenirali pomoću pametnog telefona, a dalje je posao odradila Circle to Search tehnologija, omiljeni osobni asistent ljudi koji su u pokretu i uvijek u potrazi za brzim rješenjima. Umjesto da su sate i sate proveli u gradskim knjižnicama, čitaonica i rječnicima, Tea i Vlado su uz Circle to Search došli do zajedničkog jezika i time pokazali kako umjetnost, jezik, ali i tehnologija spajaju ljude.

Već pri upoznavanju Tea, odrasla na makarskoj rivijeri, primijetila je kako Vlado ne koristi često „sumpreš“. Vlado, iznenađen, odgovara kako ga koristi no ne vidi se to tako jednostavno – izvana. Klik na zaslon, uz pomoć tehnologije „Circle to Search“, Vlado je skužio Teinu provalu i pogledao je li mu majica doista tako zgužvana…

Vlado je kolegici vratio kontru i pitao je zna li što je žmul, inače sredstvo koje umjetnici svakodnevno koriste u radu!

Neki umjetnici koji koriste tehniku kolaža sigurno za to trebaju nožice. Vlado u duhovitom tonu odgovara Tei: „Nekad sam ih imao“, a zatim uz pomoć tableta i Circle to Search tehnologije otkrije što su zapravo „nožice“. Vlado odmah priupita Teu : „Daj ti meni reci kad spremaš stvari, gdje ih spremaš kad nosiš saket?“ , na što mu ona odgovara: „Meni to zvuči kao vrećica“ i nakon par poteza po screenu – shvaća da je u pravu!

Pitala je Tea ponovno: „Sad si ti Vlado na redu. Jel se možda možeš sitit, ali dobro promisli, koja ti je najsmješnija fjaba koju si čuo?“ Naravno, Vlado je pokušao iz konteksta izvući: „Je, a znam. Znaš fjaba, kad se sjetiš fjabe…“… Ilustratorica se dobro nasmijala prije nego je Vlado napisao, zaokružio i detektirao riječ koja znači… izmišljotina.

Otkrijte što se skriva iza ovih izraza

Tea i Vlado su nastavili svoj kviz, a mi za vas radimo jedan novi. Otkrijte što se skriva iza ovih izraza, a ako trebate pomoć, vrijeme je da isprobate Circle to Search:

O hrvatskim dijalektima

Dijalekti nisu samo način komunikacije – oni su važan dio identiteta ljudi koji ih govore. Oni su nositelji povijesti, kulture, tradicije i osjećaja pripadnosti. Mnogi Hrvati su ponosni na svoje lokalne dijalekte i trude se sačuvati ih, čak i u vremenima kada se standardizacija jezika, posebno u medijima i obrazovanju, sve više nameće.

Danas, s globalizacijom i dominacijom standardnih jezika, lokalni dijalekti često su u opasnosti od izumiranja. Ipak, mnoge lokalne zajednice rade na njihovom očuvanju, organizirajući jezične radionice, dijalektalne festivale i prikupljajući rječnike lokalnih govora.

Broj dijalekata u Hrvatskoj teško je precizno odrediti, ali je sigurno da su oni duboko ukorijenjeni u povijesti i identitetu zemlje. Tri glavna narječja – štokavsko, kajkavsko i čakavsko – s brojnim dijalektima i varijantama, čine jezičnu kartu Hrvatske fascinantnom i bogatom.

Dijalekti su više od jezika, oni su kulturni most između prošlosti i sadašnjosti, i svjedočanstvo bogate povijesti Hrvatske. Pa kad sljedeći put čujete različite varijante riječi „što“, „kaj“ ili „ča“, znajte da slušate jedan od dragocjenih dijelova hrvatske kulturne baštine

Značajka Circle to Search with Google dostupna je na Galaxy S seriji, Galaxy Z seriji, kao i odabranim uređajima iz Galaxy A serije.