Sendviči i fast food hrana koju često znamo pojesti za doručak nerijetko su poput tempirane bombe, a ako ujutro pojedete i samo jedan masnoćama bogat obrok, to može imati neposredne negativne učinke na vaše arterije, pokazala je studija predstavljena na kanadskom kardiovaskularnom kongresu u Torontu.

Prehrana s visokim udjelom masnoća povezana je s povećanim rizikom od ateroskleroze, odnosno suženja vena, a ista studija upućuje na to da šteta nanesena organizmu koja može dovesti do srčanog ili moždanog udara može nastupiti znatno ranije nego što se do sada smatralo, piše yahoo.net

'Ukoliko samo jedan dan jedete nezdrav i pretežak doručak, kao na primjer sendvič od peciva, jaja, sira i šunke, vaše krvne žile postat će 'nesretne'', upozorava doktor Todd Anderson s Libin Cardiovascular Instituta u Alberti.

Prilikom provođenja studije znanstvenici su mjerili protok krvi kroz podlaktice kod 20 zdravih osoba prosječene dobi oko 23 godine. Cilj je bio otkriti rizike koji nastaju zbog jedenja teže hrane za doručak, poput već opisanog sendviča. Ispitivanje je provedeno dva puta, prvi put nakon nezdravog doručka poput fast food sendviča, a drugi put nakon što su ispitanici postili za doručak. U sendviču ima nevjerojatnih 50 grama masti i 900 kalorija.

Nakon usporedbe ispitanika koji su postili za doručak i onih pojedinaca koji su jeli sendvič za doručak uočili su da su ispitanici koji su jeli sendviče imali smanjen protok krvi kroz podlaktice. Razlog tomu je, prema riječima znanstvenika, činjenica da njihove vene nisu bile u mogućnosti raširiti se te u srce dostaviti krv s kisikom.

I dok su učinci od samo jednog takvog obroka privremeni, s vremenom takve promjene arterija mogu dovesti do srčanog ili moždanog udara, upozoravaju znanstvenici koji koriste test kojim se mjeri koliko se brzina protoka krvi može povećati nakon kratkotrajnog zastoja, a što je ta brzina veća, to je bolje.

I dok jedan sendvič sa sirom neće učiniti toliku štetu, kažu da njihovi rezultati ističu važnost ograničavanja unosa masti, kolesterola, kalorija i soli da bi se spriječio moždani i srčani udar. Prehrana koja obiluje junk foodom također je povezana s povećanim rizikom od demencije i dijabetesa tipa 3.

Koji je zapravo najgori doručak?
Bez obzira je li vaš cilj smršavjeti, izgraditi mišiće, trenirati za maraton ili pak samo poboljšati zdravlje, doručak je najvažniji obrok u danu. Iznenađujuće, doručak koji sadrži fast food čak i nije najgora opcija, jer najgore što možete učiniti za svoje tijelo je posve ga preskočiti.

Ljudi koji preskaču doručak te preživljavaju na samo šalici kave ne samo da imaju manje energije, lošijeg su raspoloženja i lošije pamte, već se i izlažu ozbiljnim zdravstvenim rizicima. Kao prvo, ljudi koji ne doručkuju imaju čak 450 posto više šanse da budu pretili, što dovodi i do brojnih drugih zdravstvenih problema kao što su kardiovaskularne bolesti, giht te čak i neki oblici karcinoma.

Ove godine objavljena studija u American Journal of Clinical Nutrition pokazala je da ljudi koji redovito preskaču doručak imaju za čak 21 posto izraženiji rizik od obolijevanja od dijabetesa tipa 2. U istraživanju je promatrano 29 tisuća muškaraca u 16 godina te se na kraju došlo do zaključka da rizik ostaje prisutan čak i kada se indeks tjelesne mase uzimao u obzir. Znanstvenici smatraju da doručak pomaže u održavanju stabilne razine šećera u krvi u ostatku dana.

Što je najzdraviji doručak?
Zdrav i pravilan doručak ne samo da smanjuje rizik od prejedanja ostatak dana, već ubrzava metabolizam, a mozgu i tijelu daje potrebnu energiju te pomaže u održavanju i reguliranju tjelesne težine. Na primjer, 80 posto sudionika, u studiji koju provodi National Weight Control Registry (koja inače obuhvaća četiri tisuće ljudi), koji su smršavjeli 13 i više kilograma redovito su svako jutro jeli doručak.

Nutricionisti preporučuju da se u doručak uvrste kako vlakna, tako i bjelančevine. Dobar izbor su cjelovite nezašećerene žitarice pomiješane s nemasnim jogurtom, nemasnim mlijekom ili pak sojinim mlijekom, a nije loše dodati ni malo svježeg voća. Znanstvenici sa Sveučilišta u Teksasu tvrde da zdrav i potpun doručak ljudima pomaže da tijekom dana konzumiraju i do 100 kalorija manje, što je dovoljno da se spriječi debljanje i do četiri kilograma na godišnjoj razini.

Druga studija povezala je pak doručak od cjelovitih žitarica s razinom kortizola, hormona stresa koji se povezuje s debljanjem i nakupljanjem sala na trbuhu. Prevelik opseg struka je ozbiljno upozorenje metaboličkog sindroma i može za čak pet puta povećati rizik od dijabetesa tipa 2 i za tri puta rizik od srčanog udara.

Dulji život. Prehrana bogata vlaknima može za čak 60 posto smanjiti rizik smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, pokazala je devet godina duga studija u kojoj je sudjelovalo 400 tisuća ispitanika u dobi od 50 i više godina.

Zdravo srce. Topiva vlakna koja se nalaze u zobenoj kaši i mekinjama u velikoj mjeri smanjuju loš kolesterol te ukupni kolesterol u organizmu.

Gubitak kilograma. Organizam sporije probavlja cjelovite žitarice nego rafinirane žitarice, a cjelovite žitarice i održavaju stabilnom razinu šećera u krvi te ne potiču izlučivanje inzulina.