Nakon prolaska ljetnih vrućina dobro je vrijeme za uzgoj gotovo svih vrsta povrća. Najbolje će uspijevati povrća koje uživa u hladnijim i kraćim jesenskim danima, poput lisnatog povrća, korjenastog povrća, kupusa, brokule i kelja.

Postoji mnoštvo biljaka koje će dobro rasti po hladnom vremenu, ali mnoge treba zasaditi dok je vani još toplo i dani su duži. Možete posaditi sjeme u posude na hladnom sjenovitom mjestu ili potražiti sadnice u lokalnom vrtnom centru, a zatim ih presaditi u zemlju kada se u jesen oslobodi prostor. Ovo su neke od vrsta povrća koje možete sada odmah posaditi, a kasnije uživati u plodovima.

Prije nego li krenete sa sadnjom, ovaj savjet dobro će vam doći: U jesen sjeme posadite nešto dublje nego u proljeće. Obično je tlo toplije nakon ljetnih vrućih mjeseci, avsađenjem sjemena malo dublje nego što je navedeno na pakiranju, moći ćete ga smjestiti na hladno i vlažno tlo.

Cikla

Kao i sve korjenasto povrće, ciklu je najbolje uzgajati iz sjemena jer ne želite dirati korijen nakon što počne rasti. Iako će cikla rasti tijekom ljetnih vrućina, ona ima tendenciju brzo postati gorka i drvenasta, tako da je kasno ljeto do rane jeseni najbolje vrijeme za nastavak sukcesivne sadnje, u intervalima od dva do tri tjedna. Lukovice repe nastavit će rasti sve do dubokog smrzavanja, a vrhovi mogu čak podnijeti i malo mraza.

Brokula

Brokula, kao i druge kupusnjače, najbolje raste po hladnom vremenu. Jesenska sadnja ima dvije velike prednosti u odnosu na proljetnu kad je u pitanju brokula. Prvo, iako biljke brokule mogu podnijeti mraz, nježne sadnice nisu tako otporne i rani proljetni mraz ih može šokirati ili čak ubiti. Osim toga, budući da su brokula ima cvjetni pupoljci, oni će se otvarati sporije po hladnom vremenu, što će dati više vremena za branje.

Kupus

Jesen je savršeno vrijeme za uzgoj kupusa. Iako može uspijevati za toplijeg vremena, potrebne su mu niže temperature kako bi se formirala glavicu. Kupusu je potrebno od 90 do 120 dana da sazrije, tako da će jesenski urod biti najvjerojatniji ako presadite sadnice sredinom ili krajem ljeta. Većina sorti iz obitelji kupusnjača dovoljno je otporna da podnese lagani mraz pa ih, uz određenu zaštitu, možete brati do zime. Iako neće nastaviti rasti kad zahladi, zadržat će svježinu i postati još slađi.

Mrkva

Iako ne rastu najbrže, neke manje sorte, kao što su Thumbelin i Paris Market, sazrijet će za oko 50 dana. Druga mogućnost tradicionalnog uzgoja mrkve je da se prvo posije u posude. Dugačke prozorske kutije s dubinom od najmanje 15 cm izvrsne su za pokretanje sjemenja dok ih ne budete mogli posaditi u vrtu u ranu jesen.

Kelj

Kelj je vjerojatno po pitanju uzgoja najlakša kupusnjača. Sjemenke klijaju u toplom ili hladnom tlu i uzgajaju se zbog lišća, tako da ne morate brinuti o formiranju glavica ili cvjetovima. Prednost uzgoja kelja u jesen je čarolija koja se događa i ostalom povrća koje se uzgaja po hladnom vremenu ili je pogođeno slabim mrazom—lišće će i dalje imati izvrsnu teksturu, a okus će biti zaslađen i intenzivniji.

Špinat

Ako vas je frustriralo što je vaš ljetni špinat nestao prije nego što postane dovoljno velik za jelo, voljet ćete ga uzgajati u jesen. Špinatu je potrebno samo 30 do 40 dana da sazrije (čak i manje ako volite male, nježne listove), tako da možete zasaditi nekoliko redova špinata tijekom jesenskih mjeseci. Sjeme špinata također je savršeno za zimsku sjetvu.

Rotkvice

Rotkvice brzo rastu u hladnom, vlažnom tlu. Većina problema povezanih s uzgojem rotkvica javlja u proljeće (poput drvenaste teksture, ljutog ili gorkog okusa i male veličine) te će biti ublaženi ako ih sijete u jesen. Možda ćete također htjeti eksperimentirati s nekoliko vrsta 'zimskih' rotkvica, poput crne španjolske rotkvice, koja ima tendenciju sporijeg rasta. Općenito, rotkvice možete brati u kasnu jesen ili ranu zimu ili ih pustiti da prezime u tlu do sljedećeg proljeća.