Novac nije sve u životu niti bi trebao biti. Pogrešno je kad je novac cilj, a ne sredstvo. No, bez novca nema hrane na stolu, krova nad glavom, odgovarajuće zdravstvene njege, edukacije, kao ni zabave. Ne trebamo ni isticati koliko nam znači ispravna perilica rublja, laptop pomoću kojeg odrađujemo posao od kuće ili automobil kojim idemo na posao. Ponekad nas od svega toga dijeli „samo“ nekoliko stotina ili pokoja tisuća eura.

Važnost novca najbolje znaju oni koji ga nemaju i ako vam netko kaže kako je novac „nebitan“, taj ga sigurno ima!

Novac koji nam je hitno potreban u određenom trenutku može formirati našu budućnost na globalnoj razini. Radi manjka novca možemo odabrati krivi put (nelegalan) ili novac pozajmiti od krivih osoba, osoba sumnjivog morala koje se služe vrlo nezgodnom matematikom i lihvarskim kamatama.

No, kako osoba može ostvariti manji kredit ako je banka stavi na listu subprime klijenata (tj. klijenata sa slabijim kreditnim rejtingom), ako nema nikog da joj privatno pozajmi novac ili jamči za nju, ako ne želi založiti svoju nekretninu? Što joj je činiti?

Nobelova nagrada za mikrokredite

Godine 2006. Nobelovu nagradu za mir dobio je bangladeški profesor Muhammad Yunus, utemeljitelj koncepta mikrokredita, i to baš kreditnih linija za siromašne koji ne zadovoljavaju uvjete za klasične kredite banaka.

Filozofija tih manjih zajmova je kako je pojedincu ponekad potrebno uistinu malo novčane pomoći da bi izbjegao nezaposlenost te on, umjesto da postane „teret“ društva, postaje korisnim članom koji privređuje.

Sličan put sada prolaze i osobni brzi zajmovi od par stotina do nekoliko tisuća eura koji pojedincima pomažu onda kad im je novac najpotrebniji, kad do njega žele doći bez puno komplikacija u roku jednog dana i na taj način do iduće plaće prebroditi nenadane novčane poteškoće.

Poput građana SAD-a, Kanade i Australije, i građani razvijenih europskih zemalja svakodnevno sve više posežu za brzim online zajmovima što jasno pokazuje i izvješće Microcredit regulation in Europe: An overview 2020.

Ono ističe kako je većina (čak 66 %) manjih zajmova u Europi ostvarena upravo putem nebankarskih financijskih institucija. Također ističe koliko su brzi zajmovi važni za socijalnu uključenost pojedinca: „Mali zajmovi mogu imati neizravne pozitivne utjecaje na integraciju pojedinca na tržište rada, recimo ulaganjem u obrazovanje. - - - Cilj manjeg zajma je poboljšati financijsku i socijalnu uključenost korisnika. - - - Brzi zajmovi stvoreni su za osobe u nepovoljnom položaju i kućanstva s manjim prihodima koja žele financirati osobne projekte ili nužnosti koje proizlaze iz dnevnih potreba, privremenih ili nepredvidljivih okolnosti“.

Brzi zajmovi dobivaju sve više pozitivnih konotacija u društvenom smislu te je nepobitna činjenica da je sustav odlično razrađen, da mu dodatno pogoduje raširenost uporabe interneta i digitalnih uređaja, osobito pametnih telefona.

Osnovne činjenice koje moramo znati o brzim online pozajmicama

Ozbiljne tvrtke koje nude online zajmove privlačne su svojim korisnicima jer ne traže nikakve garancije ni jamaca, već omogućuju korisniku da u roku nekoliko sati dođe do hitno potrebnog novca. Sve se odvija vrlo brzo i online: od podnošenja zahtjeva do isplate novca. Više nije sporno da se do novca dođe u roku jednog ili dva dana, već je brzina isplate takva da korisnici s razlogom očekuju isplatu u roku nekoliko sati ili čak minuta!

No, postoje važni uvjeti. Osoba koja želi ostvariti online pozajmicu treba biti punoljetna, imati redovita mjesečna primanja u obliku plaće ili mirovine te neblokiran bankovni račun. Stvara se jasan zaključak kako su brzi online zajmovi stvoreni za osobe koje hitno trebaju novac, ali isto tako ga imaju od čega i vratiti. Krug povjerenja je vrlo jasan i obostran.

Najčešća kritika online zajma: visina naknade

Kad je novac u pitanju – važno je da uvijek pogledamo novčić s obje strane, pa tako i kad su online zajmovi u pitanju. Nepobitna je korisnost zajmova za osobe koje novac hitno trebaju i njime rješavaju goruća pitanja, no cijela priča ne bi opstala da nema naknade za uslugu.

Recimo, jedna od najčešćih visina pozajmice u Europi je iznos od 200 eura na 30 dana. Koliko korisnik vraća po isteku tih mjesec dana? Vraća 230 do 250 eura, ovisno o državi u kojoj se posluje, kao i tvrtki koja daje zajam. Nije li tih 30 ili 50 eura naknade pozamašan iznos? I je i nije – na to pitanje odgovor zna onaj koji novac pozajmljuje.

Naime, iskustvo je pokazalo kako velika većina korisnika online zajmova nema problema s visinom naknade jer novac vraća na vrijeme, rjeđe traži produženje roka otplate i rado se ponovno posluži ovim načinom dolaska do novca kad im zatreba. Dakle, oni koji koriste ovu vrstu pozajmica, dobro su upoznati sa svim prednostima i prihvaćaju ih. Zašto i kako?

Zato što je i tu riječ o vrlo jasnom poslovanju. Svatko tko želi pozajmiti online, već se pri prvom susretu s internetskom stranicom ili mobilnom aplikacijom susreće s kalkulatorom troškova koji mu izračunava sve troškove te korisnik ni ne podnosi zahtjev za isplatom ako mu uvjeti ne odgovaraju.

Cijeli sustav podsjeća na trgovinu: na kupcu je odluka vrijedi li predmet koji ga zanima 50 ili 500 kn te pri tome ni jedan kupac ne razmišlja da je marža na nekom predmetu ogromnih 400 % zato što je spreman platiti brend, kvalitetu i sve što za njega taj predmet predstavlja.

Isto tako davatelji online zajmova smatraju da njihovi pravi korisnici, za razliku od kritičara, ne preračunavaju naknadu u kamate, već su svjesni da je to cijena te usluge. Jednim će korisnicima bitna biti brzina isplate, drugima činjenica da ne trebaju dati nikakvu garanciju ni tražiti jamca, trećima da do novca mogu doći online bez napuštanja svog doma… No, činjenica je da popularnost online zajmova svakim danom sve više raste i da se ovim načinom brzog dolaska do novca građani sve češće služe te da im ti zajmovi pomažu u svemu onome što nazivamo „socijalna uključenost“.