Operacija uspjela, bolesnik mrtav. Tako bismo u nekoliko riječi mogli opisati ono što u bolnicama čini opasna MRSA. MRSA je oblik bakterije Staphylococcus aureus koja je razvila specifičnu otpornost na djelovanje penicilina i nekih drugih antibiotika. Na neoštećenoj koži kod većine ne izaziva probleme, ali ih izaziva pri otvorenim ranama i smanjenoj imunološkoj otpornosti organizma, uzrokujući ozbiljne posljedice, nerijetko smrt.

Kad se bakterija otme kontroli

Iako MRSA ne hara samo bolnicama i njegovalištima, u javnosti se najčešće spominje u kontekstu pomanjkanja bolničke higijene. Prije nekoliko desetljeća je bila nepoznata, a danas se u nizozemskim bolnicama njome zarazi svaki tisućiti, u njemačkim čak svaki pedeseti pacijent, dok nedavna studija u SAD-u procjenjuje da je 0,8 posto ili 300.000 bolesnika pretrpjelo tu infekciju, zbog nje su u bolnici proveli 2,7 milijuna dodatnih dana, što je značilo 9,5 milijardi dolara ekstra troškova i 12.000 umrlih bolesnika. Tako je to kad se neka bakterija otme kontroli. Suvremena civilizacija ubire danak, malo daje, malo uzima.

U našem tijelu i na njemu živi 100 trilijuna sitnih bića zvanih bakterije, podijeljenih u 1000 različitih vrsta i sa 100 puta više gena od ljudskog organizma, igrajući ključnu ulogu u očuvanju našega zdravlja, podsjeća u Der Spiegelu Joerg Blech. Mikrobiolozi kažu da je od iskonskih vremena Homo sapiens zapravo superorganizam, simbioza domaćina i kolonije mikroorganizama-sustanara. Sustanari pomažu domaćinu probaviti hranu, opskrbiti ga vitaminima, osposobiti mu imunološki sustav i obraniti ga od štetnih patogena. Ravnoteža između njih i domaćina presudna je u održanju onoga što nazivamo dobro zdravlje. Superorganizam je evoluirao tijekom milijuna godina, ali se baš ne nosi najbolje s inovacijama suvremenog svijeta, što dokazuje i MRSA.

Antibiotici spašavaju živote, ali uništavaju i blagotvorne bakterije

Dakako, antibiotici liječe i spašavaju živote, ali uništavaju i blagotvorne bakterije, naročito kada se prekomjerno i olako koriste. U SAD-u se do osamnaeste godine života svako prosječno dijete 10 do 20 puta liječi antibioticima, zbog čega mnogi stručnjaci poput američkog istraživača Martina Baslera upozoravaju na opasno ugrožavanje bakterijske ravnoteže. Neke od dobrih bakterija naprosto nestaju, kaže on, čime se mijenja naša fiziologija, a time i zdravlje.

U nedavnoj znanstvenoj ekspediciji u prašumskom području Amazone, grupa mikrobiologa je na lokalnim Indijancima istraživala stanje bakterija. Budući da oni nemaju kontakt s vanjskim svijetom, njihov je superorganizam onakav kakav je izgledao u praskozorje civilizacije, a uspoređujući ga sa stanovnicima današnjih gradova, znanstvenici su željeli vidjeti do kakvih je došlo promjena.

Više od 200 prikupljenih uzoraka još se ispituje u američkim laboratorijima, ali prvi rezultati govore o tome da civilizacija štetno djeluje na kolonije korisnih bakterija. Antibiotici, zajedno s rastućim brojem rađanja carskim rezom i pretjeranom higijenom, ugrožavaju naše mikroskopske prijatelje, pridonoseći alergijskim bolestima, kroničnoj upali i raku tankog crijeva, patološkoj pretilosti i dijabetesu tipa 2, dok nedavne studije upućuju na to da se abnormalna mikroflora može čak povezati s razvojem Alzheimera, Parkinsonove bolesti, multiple skleroze i autizma, arterioskleroze, depresije i reumatizma – 25 različitih bolesti i sindroma. Sudionica amazonske ekspedicije, mikrobiologinja Maria Dominguez-Bello sa Sveučilišta Puerto Rico, stoga kaže: 'Promjene mikrobiološke raznolikosti vrlo su vjerojatno uzroci nekih od najčešćih bolesti povezanih sa suvremenim načinom života'.

Spasonosno rješenje u stolici Indijanaca južnoameričkih prašuma?

Za antibiotike znamo, ali što carski rez ima s narušavanjem mikrobiološke ravnoteže? Osjetljiv život mikroba počinje već pri rađanju, kažu stručnjaci. Pri prirodnom porodu dijete iz majčine rodnice automatski prima laktobacil, bakteriju potrebnu za probavljanje majčina mlijeka, dok je pri carskom rezu ta prirodna kolonizacija onemogućena. Umjesto toga, beba je često kolonizirana bakterijama unutar bolničke rađaonice. Istraživanja potvrđuju da se bakteriološka slika takve djece razlikuje i sedam godina nakon rođenja od ostale, a studija 1.255 majki i djece u Massachusettsu je pokazala veliku razliku u tjelesnoj težini. Dok je 7,5 posto prirodno rođene djece u trećoj godini bilo pretilo, u one rođene carskim rezom bilo ih je 16 posto. Studija na 11.000 djece također je pokazala da ona koja su u prvih šest mjeseci primala antibiotike u trećoj godini imaju 22 posto veću šansu za pretilost.

Američki mikrobiolog Basler je i na miševima dokazao da pretjerana kolonizacija bakterija može imati za posljedicu pretjeranu težinu. Dajući im tjednima u hrani antibiotike, primijetio je da su oni promijenili metabolizam životinjice, jer su aktivirali više gena odgovornih za pretvaranje šećera u mast. Doduše, uzgajivači stoke to već dobro znaju, miješajući antibiotike u hranu goveda, svinja i peradi zbog bržeg rasta i debljanja, a dok životinjama dajemo male količine, djecu često nepotrebno šopamo udarnim dozama, kaže Basler.

Za obogaćivanje mikrobiološke flore, mliječna industrija nudi probiotska pića i jogurte s bakterijom mliječne kiseline, no nezavisna su istraživanja dokazala da to nema gotovo nikakvog učinka. Ali zato mnogo više obećava metoda presađivanja bakterije iz stolice zdravog organizma. Fekalnom metodom bakteriološke terapije već se liječi kronični proljev, a stručnjaci kažu da bi se mogla koristiti i u liječenju pretilosti i dijabetesa. Na to računa i istraživački tim iz Amazone, nadajući se da se spasonosno rješenje nalazi u stolici Indijanaca južnoameričkih prašuma.

A što s MRSA-om? Ako je i obuzdamo, iza ugla vreba još veća opasnost. Svijetom se šire tzv. multi-rezistentni gram-negativni bacili (3- i 4-MRGN), otporni na tri, čak četiri grupe antibiotika, pa britanska znanstvenica Sally Davies panično poručuje: 'Čeka nas prava noćna mora. Borba protiv neprijatelja MRGN bit će jednako ozbiljna kao bitka protiv terorizma.'

Zvuči kao scenarij filma katastrofe, ali bez sretnog završetka.