Odluka o osnivanju radne skupine, koju je podržalo i Ministarstvo zdravstva, potaknuta je nedavno objavljenim podacima Euro Indeksa o dijabetesu, prema kojem je Hrvatska na neočekivanom 22. mjestu po uspješnosti liječenja šećerne bolesti.

'Zajedničkim radom i sugestijama svih uključenih želimo unaprijediti skrb oboljelih od šećerne bolesti te potom implementirati protokole u zdravstveni sustav. Kao jedna od pet država u Europi koje sustavno vode nacionalni registar oboljelih od šećerne bolesti, Hrvatska vrlo uspješna u ranom otkrivanju novih slučajeva bolesti, no potrebno je poraditi na pojačanju programa prevencije, dostupnosti lijekova i pomagala te kvalitetnijoj edukaciji. Također, potrebno je odrediti i protokole provođenja učinkovite samokontrole i samih pacijenata', istaknuo je Davor Bučević, predsjednik Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.

Cilj svih strana uključenih u inicijativu 'Zajedno protiv dijabetesa' je unaprijediti efikasnost provedbe Saborske rezolucije o šećernoj bolesti, kao i Nacionalnog programa zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću te Hrvatskog modela zaštite osoba sa šećernom bolešću. U inicijativi vjeruju kako je to pravi put da u sljedećem mjerenju Euro indeksa, za šest godina, Hrvatska bude u prvih 10 država Europske Unije po uspješnosti programa liječenja dijabetesa.

'Za kvalitetnu prevenciju šećerne bolesti i poboljšanje skrbi o oboljelima nužna je suradnja primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Važna je izrada smjernica za sve nivoe skrbi uz dobro strukturirano prikupljanje podataka koji bi trebali služiti obiteljskim liječnicima za izradu planova liječenja i praćenja oboljelih', ističe dr. Ines Balent, predsjednica Koordinacije hrvatskih obiteljskih liječnika, te dodaje kako je važno pojačati odgovornost svakog pacijenta s rizikom za obolijevanje od šećerne bolesti i oboljelih od šećerne bolesti u aktivnoj brizi za zdravlje i liječenje.

Dr. Senad Muslić iz Povjerenstva za zdravstvenu zaštitu pak dodaje: 'Problem edukacije u cilju zdravog života i promjene načina prehrane je bitan čimbenik, ali treba imati na umu da u sadašnje vrijeme ekonomske krize, zbog nedostatka financijskih sredstava mnogi pacijenti koriste neprimjerene namirnice, pa bi trebalo u sklopu javno-zdravstvenih akcija predložiti hranu prihvatljivije cijene, a niže kalorijske vrijednosti. Obzirom na potrebu prevencije u maloljetničkoj dobi, važno je izmijeniti načine prehrane u vrtićima i školama te propagirati tjelesnu aktivnost i bavljenje sportom. Kako bi se poboljšala funkcionalnost i liječnicima olakšao posao potrebno je pojednostaviti i prijavljivanje u Nacionalni registar osoba s šećernom bolešću'.

U Hrvatskoj je tijekom 2013. godine zabilježeno 224.490 oboljelih od šećerne bolesti. Dijabetes predstavlja jedan je od najvećih javnozdravstvenih problema i nalazi se na osmom mjestu među uzrocima smrti u Republici Hrvatskoj. Također vodeći je uzrok obolijevanja od krvožilnih bolesti, bolesti bubrega, sljepoće i amputacije udova. Smatra se da je kod četrdesetak posto oboljelih od dijabetesa Tip 2 bolest još nije dijagnosticirana, a sama bolest i komplikacije koje stvara predstavljaju veliki ekonomski problem.

Na liječenje od dijabetesa u Hrvatskoj odlazi 11,49 posto proračuna HZZO-a, odnosno 2,5 milijardi kuna godišnje. Liječenje komplikacija dijabetesa u Hrvatskoj čini 85,72 posto ukupnog troška dijabetesa tipa 2.

'Upravo s obzirom na porast broja bolesnika s dijabetesom i veliki trošak komplikacija dijabetesa, važno je unapređivati protokole za koordinirano djelovanje liječnika od obiteljskih liječnika i subspecijalista dijabetologa, unapređivati programe javnozdravstvene prevencije bolesti i programe edukacije bolesnika', zaključuje Bučević

U radnu skupinu uključili su se Referentni centar za dijabetes RH Sveučilišne klinike 'VUK VRHOVAC' uKBC Merkur Zagreb s predstavnicom prof.dr. Leom Smirčić-Duvnjak, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i ravnateljicadr.sc. Tamara Poljičanin, iz Hrvatskog liječničkog zbora i Društva za dijabetes i bolesti metabolizma doc.dr.sc. Dario Rahelić, Povjerenstvo za primarnu zdravstvenu zaštitu i dr. Senad Muslić te dr. Ines Balent, predsjednica Koordinacije hrvatskih obiteljskih liječnika.