Mnogi će se složiti s time da su lijepe magnolije doista ukras svakog vrta, a njihova veličina varira od velikih stabala do gustih grmova, tako da postoje opcije koje odgovaraju svima.

Manje je poznato to da su magnolije drevne biljke. Znanstvenici smatraju da su se pojavile i prije pčela te da su se cvjetovi postupno prilagodili da bi se postiglo uspješno oprašivanje.

U rod magnolija ubrajamo više od 200 vrsta cvatućih listopadnih i zimzelenih grmova i stabala.

Magnolija nije zahtjevna za uzgoj, a najbolje će uspijevati na sunčanom i svijetlom mjestu u vrtu. Bez problema se prilagođava i laganoj polusjeni, a najviše joj odgovara tlo blage ili srednje kiselosti. Ovu biljku potrebno je dodatno zaštititi od jakog vjetra te za vrijeme zimskih mjeseci i temperatura ispod ništice.

Idealno vrijeme za presađivanje magnolije je rano proljeće, kada su i vremenski uvjeti najpovoljniji, no oprezno to radite da se korijen biljke ne bi oštetio. Magnolije cvjetaju u proljeće ili ljeto, a u hladnijim mjesecima proljeća cvjetni pupoljci mogu se smrznuti.

Ove lijepe biljke trebaju malo pažnje nakon što ih posadite sve dok rastu u odgovarajućim uvjetima. Međutim, kada se uzgajaju u kontejnerima, potrebno ih je redovito zalijevati i hraniti tijekom vegetacijske sezone. Treba ih saditi podalje od drugih biljaka u vrtu da bi došle do punog izražaja, a idealno vrijeme za to je mjesec travanj.

S orezivanjem ne treba pretjerivati jer nakon reza teško ponovno mogu rasti pa gube lijep oblik krošnje.

Savjeti za kraj: listovi mogu ukazivati na određene probleme u uzgoju magnolija pa ako su npr. žuti, to može biti uzrokovano prekomjernom lužnatošću. Smeđe lišće može biti uzrokovano sušom, a pocrnjeli cvjetovi ili pupoljci znak su oštećenja od mraza, što često pogađa magnolije koje rano cvjetaju.