Ikeini radnici masovno su davali otkaze u SAD-u. U Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj polovica svih novozaposlenih odlazila je unutar prve godine. Globalno, svaki odlazak koštao je Ikeu 5000 dolara ili više za zamjenu i pronalazak novog zaposlenika.

Kako bi zaustavio masovni odlazak radnika, švedski gigant morao je otkriti što to čini njegove radnike toliko nesretnima - i to brzo popraviti. Do 2022. više od 62 000 zaposlenika godišnje je odlazilo iz raznih razloga, što je predstavljalo otprilike trećinu radne snage, a nedostatak radne snage u doba pandemije otežavao je popunjavanje redova, piše .

Kada su zaposlenici nezadovoljni poslovni čelnici i šefovi često neuspješno pokušavajući shvatiti što je pošlo po zlu. Naručuju studije, šalju ankete i održavaju sastanke kako bi pokušali razumjeti zašto su radnici toliko nezadovoljni. No, Ikea je ovom problemu pristupila na potpuno drugačiji način i to uvođenjem tri jednostavne promjene.

Naime, kriza sa nezadovoljnim radnicima uslijedila je nakon niza godina tijekom kojih je IKEA ignorirala pritužbe radnika te poticala raspad sindikata. Kako piše Fortune, Ikea je zapravo sama sebi godinama kopala rupu. Radnici su dugo isticali loše radne uvjete, posebno u trgovinama izvan domaćeg terena u Skandinaviji gdje prevladava znatno susretljivija radna kultura.

Godine 2018. koalicija sindikata podnijela je izvješće optužujući Ikeu za uništavanje sindikata, rekavši da se tvrtka bavila zastrašivanjem i podvrgavala radnike ispitivanju od strane uprave zbog njihovih organizacijskih težnji.

Ubrzo su se radnici IKEA-e diljem svijeta pobunili, uključujući one u Poljskoj, Južnoj Koreji i SAD-u, te su počeli masovni otkazi. Zatim je nastupila pandemija i sve eksponencijalno pogoršalo. Ipak treba istaknuti da se Ikein pristup sindikalnim naporima nije se u potpunosti poboljšao - dok su prošle godine odustali u drugim dijelovima svijeta, još uvijek odbijaju pustiti sindikalne predstavnike u trgovine u SAD-u.

Ali ono što su učinili bilo je da su krizu shvatili ozbiljno i na rastuće nezadovoljstvo radnika odgovorili mjerama koje većina kompanija ignorira: IKEA je svojim zaposlenicima znatno olakšala im život.

Ikea je svoju radničku krizu riješila s tri jednostavna rješenja: povećanjem plaća, povećanjem fleksibilnosti i subvencioniranjem skrbi za djecu.

Kada je 2020. godine IKEA došla pod vodstvo novog izvršnog direktora, Jona Abrahamssona Ringa, tvrtka je identificirala nekoliko ključnih trendova koji su, čini se, potaknuli njezine goleme probleme sa zadržavanjem zaposlenika. U nekim zemljama zaposlenici su davali otkaze jer su rasporedi i izmjene smjena bili veliko opterećenje, nerijetko popraćeni sukobima. U drugima zemljama zaposlenici su dali otkaz kad su dobili djecu zbog nedostatka beneficija za roditelje. I, naravno, s obzirom na način na koji je pandemija utjecala na plaće na brojnim radnim mjestima, mnogi su se odlučili na promjenu radnog mjesta zbog financija.

Ikea je počela rješavati sve navedene probleme, povećavajući plaće u gotovo svim trgovinama, uključujući bonuse, i rješavajući razlike u plaćama među spolovima. Također je počela uzimati u obzir troškove života pri određivanju plaća u određenim područjima s visokim troškovima, poput Londona.

Svakodnevica zaposlenika olakšana je i implementacijom tehnoloških rješenja koja pojednostavljuju procese kao što su planiranje rasporeda, izmjena smjena, obuka i prijem novih radnika te komunikacija zaposlenika. Ikea je također dala nekim zaposlenicima mogućnost rada od kuće i poziva korisničke službe na terenu. Čak su i uniforme modernizirane.

U Indiji, gdje je briga o djeci bila najveći faktor prilikom davanja otkaza, tvrtka je počela zaposlenicima subvencionirati troškove brige o djeci, nuditi roditeljski dopust i osiguravati petodnevni radni tjedan umjesto šestodnevnog, koji je standardan u indijskim maloprodajnim poslovima.

Ikein novi pristup brzo je dao rezultate i odaslao jasnu poruku drugim tvrtkama i njihovim čelnicima: način upravljanja zaposlenicima je od presudne važnosti, ozbiljno shvaćanje njihovih potreba izravno se odražava na poslovanje.