Akne, jači miris tijela, prve dlačice na intimnim dijelovima i rast grudi samo su neke od promjena karakterističnih za pubertet. Obično se to događa oko 11. ili 12. godine života, međutim posljednjih nekoliko godina djevojčice sve ranije ulaze u pubertet, nekada čak već u 7. ili 8. godini
Preuranjeni pubertet poznat je i otprije, ali danas se događa sve većem broju djece. Osim toga, preuranjeni pubertet deset je puta češći kod djevojčica nego kod dječaka. Uzrok psihičkih i fizičkih promjena u tijelu leži u hormonu koji izlučuje mozak. Taj hormon signalizira jajnicima da počnu proizvoditi estrogen. Nekada se jednostavno dogodi da se cijeli taj proces počne događati mnogo ranije i tada se ta pojava naziva preuranjenim puberetetom.
Studija provedena 1997. godine na 17.000 djevojčica pokazala je da je čak oko 20 posto njih ušlo u pubertet već u 8. godini života. Pubertet u toj dobi smatra se preuranjenim. Zanimljivo je da neki američki pedijatri kažu da kod nekih djevojčica današnjeg doba pubertet počinje već u 6. ili 7. godini, no ta dobna granica još nije službeno prihvaćena kao donja granica ulaska u preuranjeni pubertet.
Ne zna se točno zašto dolazi do preuranjenog puberteta. Istraživanja su pokazala da ga u vrlo rijetkim slučajevima uzrokuju genetički poremećaji, tumor mozga, ozljede mozga, infekcije (kao što je meningitis) te poremećaj u radu jajnika. Bez obzira na rečeno, nema pravila tko će ući u raniji pubertet, a tko neće.
No, iako nema službene potvrde o tome što uzrokuje sve raniji ulazak djevojčica u pubertet, liječnici imaju nekoliko različitih teorija.
Teorija 1
Liječnici smatraju da izloženost određenim kemikalijama, kao što su primjerice ftalati, koji se dodaju u plastiku da bi bila fleksibilnija i manje lomljiva, ali i u kozmetičke proizvode, može dovesti do preuranjenog puberteta jer se ove kemikalije razgrađuju na manje supstance, slične hormonu estrogenu, koje utječu na promjene u tijelu.
Studija provedena na 600 trudnica pokazala je da su djeca čije su majke za vrijeme trudnoće češće dolazile u dodir s takvom plastikom, ranije ulazila u pubertet od onih čije nisu.
Osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljeća velik broj djevojčica iz Puerto Rica ranije je ušlo u pubertet. Bilo je slučajeva da djevojčice od samo dvije godine počinju dobivati grudi. Istraživanja su pokazala da djevojčice imaju veliku količinu ftalata u krvotoku. Osim toga, mnogo ih je hranjeno umjetnim mlijekom od soje, a soja prirodno ima veću količinu izoflavonoida, koji se u tijelu ponašaju poput estrogena.
Teorija 2
Devedestih godina 20. stoljeća krivnja za preuranjeni puberet bačena je na mlijeko i meso, odnosno na umjetni hormon rasta, koji se daje životinjama da bi brže rasle, tovile se i proizvodile više mlijeka.
Teorija 3
Danas se krivcem za preuranjeni pubertet najčešće smatra sve veća pretilost kod djece. Primjerice, u SAD-u se broj predebele djece između 2 i 11 godina starosti utrostručio u zadnjih nekoliko desetljeća. Zna se da masne stanice otpuštaju estrogen i još jedan hormon zvan leptin, koji stimulira pubertet. Osim toga, pretile djevojčice u tijelu imaju i veću količinu inzulina, koji također stimulira jajnike da počnu proizvoditi estrogen. Studija iz 2003. pokazala je da je čak 60 posto djevojčica koje su ušle u preuranjeni pubertet bilo pretilo.
MOGUĆE POSLJEDICE
Pokazalo se da prerano razvijanje tijela ima višestruke posljedice. Osim što su takve djevojčice najčešće meta izrugivanja jer su drugačije od ostalih, studije pokazuju da one prije stupaju u seksualne odnose, češće im se događa neplanirana trudnoća te čak i psihički poremećaji. Osim toga, veći je rizik od raka dojke među djevojčicama koje uđu u preuranjeni puberet, jer je tkivo dojke duže izloženo utjecaju estrogena nego što je normalno. Nadalje, djevojčice koje dobiju menstruaciju prije 8. godine života češće razvijaju poremećaj u radu jajnika, poznat pod nazivom sindrom policističnih jajnika.
LIJEČENJE
U određenim slučajevima liječnici mogu davati lijekove koji će sprječiti ulazak u preuranjeni pubertet. Obično se tada radi o injekcijama umjetnih hormona koje daju svakih mjesec dana i koje sprječavaju otpuštanje hormona koji dovode do puberteta. Naravno, prije toga potrebno je obaviti niz pretraga kako bi se dokazalo je li uzrok preuranjenog puberteta neki poremećaj u tijelu.
MAJKA S PET GODINA?
Lina Medina iz Perua dobila je prvu mjesečnicu kada je imala 8 mjeseci, a u svibnju 1939. postala je najmlađa majka u povijesti – imala je tek 5 godina, a rodila je sina. Ni do danas nije poznato tko mu je otac. Prvo je u zatvoru bio Linin otac, pod optužbom za incest, no kasnije je pušten zbog nedostatka dokaza.