Kad krpelj ili buha ugrize mačku, postoji šansa da će joj prenijeti neku od bakterija koje ima u ustima. Mačka kasnije tu istu bolest može prenijeti ljudima ako ih ogrebe ili ugrize.

Bartoneloza kod ljudi može izazvati groznicu, a kod onih koji imaju slabiji imunološki sustav ili kod djece može imati i ozbiljnije posljedice.

Mačke je mogu dobiti od mačjih buha ili iz njihovog izmeta. Vjeruje se kako su te buhe glavni prijenosnici bartoneloze. Obične buhe i krpelji također je mogu prenijeti.

Mačke se međusobno ne mogu zaraziti ugrizom, grebanjem, dijeljenjem mačjeg zahoda sa zaraženom životinjom ili osobnom higijenom, no pas može dobiti bartonelozu putem mačjeg ugriza ili ogrebotine.

Bakterija Bartonella živi u krvi i stanicama opne unutarnjih organa. Bakterija se na taj način skriva od antibiotika i tjelesnog imunološkog sustava. Može zaraziti i druge vrste stanica.

Većina mačaka uglavnom ne pokazuje znakove zaraze. U rijetkim slučajevima će kratko vrijeme imati temperaturu ili smanjeni apetit. Mačke koje boluju od FIV-a od bartoneloze će dobiti upaljene desni i povećat će im se limfni čvorovi.

Kod pasa bartoneloza uzrokuje gubitak apetita, groznicu, bezvoljnost, kašljanje, bol u zglobovima, povećane limfne čvorove, a u nekim slučajevima žuticu i kožne lezije.

Dijagnoza bartoneloze kod mačaka često je prilično teška ako se ne traži specifično ta bakterija u krvi. Ljubimci se liječe terapijom antibiotika koja traje između četiri i šest tjedana.

Najpametnije je ipak zaštititi ljubimca od parazita te mu smanjiti kontakt s mogućim izvorima zaraze.