Možda niste znali, no tradiciju bojenja jaja iranski narodi njeguju više od 2500 godina dok su svojedobno Egipćani poklanjali pisanice u proljeće da bi simbolizirali probuđeni život. Jaja, kao simbol ponovnog rođenja i novog života, bila su sastavni dio poganskog slavljenja dolaska proljeća i novog života nakon zime.

Ukrašena jaja poklanjala su se bližnjima, a taj su običaj prema nekim teorijama preuzeli i kršćani, čiji proljetni blagdan Uskrs simbolizira upravo novi život uskrsnulog Isusa.

Druga pak teorija kaže da je tradicija bojenja jaja za Uskrs preuzeta od ranih kršćana iz Mezopotamije, a oni su ih bojili u crveno kako bi podsjetili na krv koju je Krist prolio na raspelu kao žrtvu za otkupljenje ljudskog roda.

Postoje i teorije, raširene među istočnoeuropskim narodima, da je običaj bojenja uskrsnih jaja vezan uz Isusovu majku Mariju na Veliki petak, kada je do mjesta sinova raspeća došla s jajima. Prema jednoj verziji, krv iz Isusovih rana pala je na jaja i obojila ih u crveno, a prema drugoj, uplakana Marija molila je vojnike pod križem da ne budu okrutni prema njezinom sinu. Dok je pružala vojnicima jaja, Marijine suze kapnule su na njih i ona su zasjala crvenom bojom.

Britanci i kraljevska tradicija

U dvije varijante spominje se i Marija Magdalena - prema prvoj varijanti, ona je trećeg dana od Kristovog raspeća nosila košaru kuhanih jaja ženama koje su bdjele uz Isusov grob. Zatekla je otkotrljan kamen s ulaza u prazan grob, a jaja u njezinoj košari zasjala su crvenom bojom. Druga legenda kaže da je Marija Magdalena došla razgovarati s rimskim carem Tiberijem i pozdravila ga riječima: 'Krist je uskrsnuo', na što joj je on uzvratio: 'Krist je uskrsnuo kao što je ovo jaje crveno.' Pri tome je, ovisno o verziji legende, pokazao jaje na stolu ili u njezinim rukama, a čim je to izgovorio - ono je postalo crveno.

Britanci pak vole svoje običaje vezati uz kraljevsku tradiciju, pa ni ukrašavanje jaja uoči proslave Uskrsa nije pošteđeno toga. Za to je zaslužan engleski kralj Edward I iz 13. stoljeća zatraživši 450 obojenih i zlatnim listićima ukrašenih jaja te ih je podijelio kao uskrsne darove ostalim članovima kraljevskog kućanstva.

Tradicija bojenja jaja

Danas su raširene razne tehnike bojenja jaja, a najčešće se koriste crvena, žuta i zelena boja, od kojih svaka ima posebno značenje.

Tako je crvena boja kršćanski simbol Kristove muke, Božje ljubavi, nade, energičnosti i služenja Crkvi, a predstavlja i duhovnu budnost, djelotvornost, milosrđe, radost života i ljubavi. Žuta boja označava svjetlost, žetvu, mladost, čistoću te je za kršćane ona simbol nagrade i priznanja. Zelena boja označava plodnost, zdravlje, svježinu i bogatstvo, a za kršćane je simbol pobjede života nad smrću, nade i blagostanja.

Za bojanje se koriste i bijela boja, koja simbolizira čistoću, svjetlost, rođenje, djevičanstvo i radost, zlatna simbolizira duhovnost i mudrost, crna predstavlja vječnost, smrt, strah i neznanje, plava je simbol istine, neba, dobrog zdravlja i vjernosti, ružičasta simbolizira uspjeh i zadovoljstvo, smeđa predstavlja velikodušnost, žetvu i tlo, ljubičasta je simbol vjere, povjerenja, strpljivosti i posta, a narančasta označava izdržljivost, snagu i ambicioznost.

Tucanje jajima i simbolika

Na našim prostorima i u istočnijim dijelovima Europe raširen je običaj tucanja jajima na Uskrs. I u ovoj igri postoji određena simbolika pa tako ljuska jajeta predstavlja Isusov grob, a njezino razbijanje oslobađanje Isusa.

U zapadnijim dijelovima Europe jaja za Uskrs donose različite životinje, a najrasprostranjeniji je zec te je za kršćansko slavlje Uskrsa, kao simbol novog rađanja i plodnosti, preuzet iz poganskog blagdana Eostre germanskih naroda.