Iako se često svrstava u žitarice, heljda zapravo botanički spada u kategoriju zeljastog povrća, a ponekad je čak smještaju i u voćke. 

Visok udio proteina i vlakana koje sadržava heljda pomažu normalizaciji razine šećera u krvi, što pogoduje dijabetičarima i svima onima koji se žele riješiti viška kilograma.

Višestruka primjena u kulinarstvu

Lako probavljiva, heljda uspješno smanjuje razinu šećera i kolesterola u krvi, a neka su istraživanja pokazala i da utječe na smanjenje visokog tlaka.

Heljda, koja se u Europi pojavila tek u srednjem vijeku (vuče korijene iz Azije), najčešće se priprema u obliku slasne kaše, a mljevenjem se dobiva brašno od kojeg se pripremaju kruh, palenta, različita peciva, slastice, muffini, palačinke… Heljda je odličan dodatak varivima, juhama, jelima od mesa… Izvrstan je izbor za osobe koje ne jedu meso jer sadrži kvalitetnije proteine od riže, kukuruza, prosa ili pšenice. Zrno koje se koristi za ljudsku prehranu je piramidalnog oblika i da bi se mogla koristiti kao hrana, mora se ukloniti vanjska ljuska. 

Masnoće su u heljdinoj kaši prisutne u manjim količinama i sa zdravstvenog stajališta su odlične u prehrani jer sadrže dosta nezasićenih masnih kiselina i lecitina, važnog u razvoju djece. Ipak, heljda se ne preporučuje u prehrani beba do godinu dana starosti zbog velike količine vlakana koja ju čine teže probavljivom i visoke energetske vrijednosti. Budući da heljdina kaša ne sadrži gluten prikladna je i za osobe koje boluju od celijakije.

Blagotvorna za organizam

Ova namirnica je bogata aminokiselinama argininom i lizinom koji poboljšavaju imunitet i pozitivno utječu na zdravlje srca. Osim toga, heljda se prilikom uzgoja rijetko tretira kemikalijama pa je to njezina dodatna prednost. 

Manje je poznato da postoji i heljdin med koji se proizvodi od cvjetova heljde. Odlikuje ga tamnija bolja i intenzivan miris, a bogat je ljekovitim svojstvima.