Dijeta 'Intermittent Fasting' ili dijeta povremenog posta sastoji se od različitih planova prehrane kojima su zajednička dva razdoblja - razdoblje posta i jedenja. Osnovno pravilo ove dijete je da se jede osam sati, nakon čega nastupa 16 sati posta. Najčešće se jede u razmaku od 12 do 20 sati, što znači da se kontinuirano preskače doručak, a koji nutricionisti ističu kao najvažniji obrok u danu.

Post kao oblik čišćenja organizma od toksina poznat je od pamtivijeka, a upražnjava se i u svim religijskim kulturama, no pitanje koje se nameće je - koliko je povremeni post dobar za organizam ako se svakodnevno provodi u ograničenom vremenskom razdoblju?

Treba naglasiti i da kad ste na nekoj dijeti, to uvijek djeluje na organizam i može izazvati brojne nuspojave. Stručnjaci upozoravaju i da povremeni post nije prikladan za sve pa bi ga na primjer, osobe koje u svojoj anamnezi imaju poremećaj prehrane definitivno trebale izbjegavati.

Bitno je znati što možete očekivati ​​prije nego što promijenite prehrambene navike, a evo što se događa s vašim tijelom - mentalno, fizički i emocionalno - dok uz pomoć IF dijete pokušavate istopiti mrske viškove.

Izgubit ćete kilograme, ali...

Mnogi stručnjaci, uključujući osobnu trenericu Jillian Michaels, kažu da povremeni post zapravo i nije baš sjajan za gubitak kilograma, a to je zato što ne morate jesti manje ili smanjivati ​​kalorije! Naime, objašnjava ona, u vašem dnevnom ritmu postoje samo duže praznine kada uopće ne jedete pa mnogi ljudi gube na težini jer konzumiraju manje kalorija tijekom tih ograničenih sati hrane. Općenito konzumiranje hrane u trajanju od osam sati dnevno, dodaje, također čini manje vjerojatnim da ćete pojesti veliki obrok prije spavanja. Naš metabolizam se, dobro je poznato, usporava kada spavamo i sagorijevamo manje kalorija, a jedenje u večernjim satima povezano je s pretilošću i dijabetesom, pokazala su mnoga istraživanja. Povremeni post zbilja vas sprječava raditi neke vrlo loše stvari, kao što je primjerice pojesti veliki obrok prije odlaska u krevet. Veliki obroci prije spavanja vjerojatno su najgora stvar koju možete učiniti kada je riječ o mršavljenju, upozoravaju stručnjaci.

Mogli biste biti vrlo, vrlo gladni

ad krenete s dijetom povremenog posta morate znate kako ćete moći postati vrlo, vrlo gladni! To je zato što je naš organizam navikao koristiti glukozu - šećer koji dolazi iz hrane koju jedemo - kao gorivo tijekom dana. Kad je lišeno hrane (i, zbog toga, glukoze), tijelo će u osnovi slati signale govoreći: 'Hej, zar niste možda zaboravili nešto?' Jednom kada vaše tijelo uđe u stanje posta, ono će početi sagorijevati pohranjenu tjelesnu masnoću umjesto energije. I što više vremena provodite u tom stanju, vaše tijelo će postati sve efikasnije u sagorijevanju masti za energiju - što znači da bi osjećaj gladi trebao nestati i vaš apetit će doći u ravnotežu. U međuvremenu, taj osjećaj gladi bi mogao natjerati neke i da se prejedu jer je na neki način prirodna tendencija da ako niste pojeli doručak želite to nadoknaditi ručkom. Stručnjaci kažu da ako je glad tolika da ne možemo funkcionirati u svakodnevnom životu da svakako nešto pojedene jer ideja izgladnjivanja nije prihvatljiva.

Razina energije i raspoloženje stalno će se mijenjati

Istraživanja su pokazala kako povremeni post može uzrokovati da se neki ljudi osjećaju umorno, vrtoglavicu, razdražljivo i depresivno. U početku bi vam razina energije mogla biti niska jer ne dobivate sve hranjive tvari koje su vam potrebne, a kako se tijelo polagano privikava na povremeni post, razina energije raste.

Organizam postaje efikasniji u korištenju energije što može poboljšati raspoloženje, mentalne sposobnosti i općenito pozitivno utječe na stanje organizma. Postoje čak i neki dokazi koji sugeriraju kako povremeni post može u konačnici pomoći u borbi protiv depresije i anksioznosti jer tijelo oslobađa hormon zvan 'grelin' kada ste gladni ili gladujete, što u velikim količinama može biti povezano s pozitivnim raspoloženjem.

Pozitivno utječe na probavni sustav

Povremeni post može utjecati i na zdravlje vašeg probavnog sustava. Post daje priliku da se odmore i resetiraju vaša crijevima pa se probavni sustav ne mora suočiti s neugodnim učincima prehrane poput plina, zatvora ili napuhnutosti.

Kad god postite, vi vašem probavnom sustavu zapravo dajete toliko potreban predah i mogućnost mikroflori crijeva da se obnovi, što, dakako, poboljšava cjelokupni sustav.

Smanjuje se rizik od kroničnih bolesti

Povremeni post, pokazale su neke studije, smanjuje rizik od kroničnih bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Dosadašnja saznanja upućuju na to da organizam koje posti proizvodi manje podskupina monocita, vrsta bijelih krvnih stanica, za koje se zna da oštećuju tkivo i pokreću upalu. Ovo je veliki razlog zbog kojeg ljudi koji su na IF dijeti su općenito zdraviji.

Zdravlje vašeg srca moglo bi se poboljšati

Povremeni post može pospješiti snižavanje krvnog tlaka, kolesterola i triglicerida - povezanih sa srčanim bolestima. No prije nego što započnete s povremenim postom, stručnjaci obavezno preporučuju dogovor s liječnikom. Dakako, povremeni post nije što i gladovanje, pa ako to zanemarite, mogli biste potpuno poremetiti svoj imunološki sustav.