Znate li da su još u srednjem vijeku Nijemci kitili tzv. rajsko drvo s jabukama, popularno u predstavi o Adamu i Evi koja se održavala 24. prosinca? Dugo vremena nakon toga drvce se počelo kititi drugim, ukrasnim predmetima.

Vjerojatno ste vidjeli u romantičnim filmovima da poljubac ispod grančica imele donosi sreću, a vjeruje se i da se iz ovoga poljupca može roditi vječna ljubav. Tradicija poljupca pod imelom za Božić novijeg je vremena. Običaj je nastao u Engleskoj u 19. stoljeću, a kasnije se proširio po mnogim zemljama. Imeli su još u paganska vremena druidi pripisivali magična svojstva i iscjeljiteljske moći.

Možda ne znate da su prva umjetna božićna drvca proizvedena u Njemačkoj! Bila su načinjena od guščjeg perja obojenog u zeleno.

Jedno je istraživanje pokazalo da je predbožićno vrijeme potencijalno najopasnije razdoblje za opstanak ljubavi. Prije nekoliko godina, to je ustvrdio pisac i grafički dizajner David McCandless koji je putem Facebooka otkrio da najviše parova prekida između 10. prosinca i Božića.

Jedna od najomiljenijih božićnih pjesama, 'Zvončići', nastala je izvorno kao pjesma za američki Dan zahvalnosti.

Pjesma 'Tiha noć' prvi puta je izvedena 24. prosinca 1818. na polnoćki u crkvi sv. Nikole u austrijskom gradiću Oberndorfu, 17 kilometara sjeverno od Mozartovog grada, Salzburga. Riječi pjesme 'Tiha noć' ('Stille Nacht'), napisao je mladi svećenik Joseph Mohr, a uglazbio ju je ravnatelj lokalne škole Franz Xaver Gruber. Pjesma je izvorno trebala imati glazbenu pratnju gitare, navodno zato što na taj Badnjak crkvene orgulje u Oberndorfu nisu funkcionirale. Zanimljivo je da je originalni tempo bio brz i živahan poput plesne glazbe, dok se danas ta pjesma izvodi obično u laganom tempu.

Božićna drvca u SAD-u se prodaju od 1850. godine.

Najprodavanija božićna pjesma je 'White Christmas' Binga Crosbyja!

Običaj sijanja božićne pšenice kao simbola obnove života i plodnosti kod katolika dio je božićne tradicije. Sam običaj pretkršćanskog je porijekla, ali danas ima kršćansku simboliku, a svrha mu je blagoslov ljetine.

Izum božićnih čestitaka-razglednica pripisuje se grofu Nikoli Monte Mellini, koji je godine 1709. napisao neke stihove i rečenice s lijepim željama i čestitkama, pa ih poslao rodbini i znancima. Njegova se inovacija proširila tek u sljedećem stoljeću, kada su dvije tiskare u Milanu počele prodavati razglednice s božićnim crtežima.

I, naravno, sretan Božić vam želimo.