HRVATSKA SRAMOTA

Amerikancima je rock kao oko u glavi, nama nije ni kultura

27.03.2015 u 09:57

Bionic
Reading

Američke institucije na kvalitetnu suvremenu glazbu gledaju kao na kulturno dobro od nacionalnog značaja, a u hrvatskim državno-kulturnim institucijama i dalje je aktivna bizarna tvrdnja 'rock nije glazba, niti je rock dio kulture'

Kongresna knjižnica, odnosno nacionalna knjižnica SAD-a svake godine svoju brižno pohranjenu arhivu snimaka dodatno obogaćuje djelima kulturnog, umjetničkog i povijesnog značaja. Od 25 djela godišnje, koje nadležni odbor knjižnice odabire u procesu selekcije i pridodaje registru, prošlogodišnji popis razvukao se na brojku od 425 snimka. Na podužem popisu djela koja će postati pohranjena i sačuvana u cilju predstavljanja nekim novim generacijama, u glazbenoj sekciji našla su se, između ostalih, djela poput Radioheadovog kultnog albuma 'OK Computer', debitantskog albuma skupine The Doors i istoimenog albuma Joan Baez. 'Kongres je pokušao shvatiti važnost zaštite američke zvučne baštine još prije 15 godina. Očuvanjem snimaka čuvamo riječ, zvukove i glazbu koja nas utjelovljuje kao narod i naciju', izjavio je ravnatelj Kongresne knjižnice James Billington.

Američke su kulturne institucije pravovremeno shvatile značaj kvalitetne suvremene autorske glazbe koja odolijeva žanrovskim barijerama, a praksa njezina tretmana u Hrvatskoj ponešto je drukčija. Kvalitetna suvremena autorska glazba (koja se u širem smislu naziva rock glazbom uza sve moderne izvedenice) u hrvatskim državno-kulturnim ustanovama osuđena je na, blago rečeno, maćehinski tretman.

Nedavno objavljeni rezultati dodjele javnih sredstava za glazbene programe Ureda za kulturu Grada Zagreba i Ministarstva kulture i ovaj put nerelevantno sufinanciraju isključivo klasičnu i jazz glazbu, čime ova nadležna tijela ograničavaju i diskriminatorno postupaju s pojmom glazbe kao kulturnog dobra. Sukladno rezultatima dodjele javnih sredstava, domaća udruga koncertnih i festivalskih promotora Promo na nedavno održanoj press konferenciji u zagrebačkoj Tvornici kulture ukazala je na ovaj bitan problem u pogledu neadekvatnog tretiranja i sufinanciranja rock glazbe, u njezinom širem smislu.

U reakcijama predstavnika nadležnih tijela koja odlučuju o dodjeli javnih sredstava za kulturu u domeni glazbe, moglo se primijetiti kako nisu imali potrebe ni argumente demantirati iznesene tvrdnje udruge Promo i stanje stvari raspodijele javnih sredstava. Na ključno pitanje o tome s kojim pravom se pojam glazbe svodi isključivo na klasiku i jazz te odakle im pravo da ne zadovoljavaju javni interes, reakcije druge strane pokazuju da je na djelu misija 'spašavanja vojnika Ryana', odnosno pod svaku se cijenu nastoji obraniti evidentno monopolizirani budžet za glazbeno-kulturne djelatnosti.

Podsjetimo, istraživanje glazbenih potreba i preferencija koje je prošle godine provela agencija Ipsos puls, pokazalo je da 80 posto građana Zagreba i Hrvatske želi koncerte suvremene autorske glazbe, dok je 20 posto pokazalo interes za koncerte klasične i jazz glazbe. Usprkos javnim potrebama i interesima, za državna nadležna tijela u kulturi već dugi niz godina rock glazba i dalje slovi za komercijalnu djelatnost koja ne zaslužuje epitet 'kulturnog'.