Već desetu godinu zaredom druga polovica listopada u Zagrebu protječe u znaku Zagreb Film Festivala. U tom će periodu domaća publika na raspolaganju imati presjek najkvalitetnijih debitantskih uradaka, tj. prvih i drugih filmova autora i autorica iz cijeloga svijeta.

Kao i prijašnjih godina, projekcije će se odvijati u kinima Europa i Tuškanac, Zagrebačkom plesnom centru te već treću godinu zaredom u Muzeju suvremene umjetnosti. Nova ovogodišnja lokacija je kino Grič koje će se osam festivalskih dana preobraziti u središte nezavisne dokumentarne produkcije.

Glavni natjecateljski program festivala uključuje jedanaest dugometražnih igranih, deset kratkih igranih te petnaestak dokumentarnih filmova. U dugometražnom programu, među ostalim naslovima, bit će prikazan srpski uradak koji je u proteklih nekoliko mjeseci izazvao brojne kontroverze – riječ je o prvijencu mlade srpske redateljice Maje Miloš, filmu 'Klip'. Unatoč eksplicitnim scenama seksa i nasilja zbog kojih je film zabranjen u Rusiji, kritika se slaže da film na realističan način portretira današnju Facebook generaciju. Na međunarodnom festivalu u Rotterdamu 'Klip' je osvojio glavnu festivalsku nagradu Tiger te nagradu nizozemskih filmskih kritičara, a na festivalu u Motovunu nagradu Bauer za najbolji film u regiji.

Glavni program donosi i debitantski film redatelja Rúnara Rúnarssona – 'Vulkan'. Riječ je o drami koja se bavi posljednjim poglavljem ljubavne priče starog bračnog para u slikovitom predgrađu islandskog glavnog grada Reykjavika. Atmosferom i slojevitom karakterizacijom likova ovaj upečatljivi uradak podsjeća na filmove Mikea Leigha i Kena Loacha, a dosad je osvojio 14 nagrada na festivalima diljem svijeta, uključujući one u Chicagu, Denveru, Montrealu i Reykjaviku.

Dokumentarni program ove godine uključuje nekoliko filmova koji se bave konceptualnim umjetnicima – film 'Marina Abramović: The Artist is Present' autora Matthewa Akersa donosi portret ove slavne srpske umjetnice, a nazvan je po njenom performansu u Muzeju moderne umjetnosti (MOMA) u New Yorku u sklopu kojeg je umjetnica provela 700 sati sjedeći i gledajući se s posjetiteljima oči u oči. Mogućnost ove neobične interakcije iskoristilo je više od 1.500 posjetitelja među kojima su bili Björk, Lou Reed, Marisa Tomei, Isabella Rossellini i mnogi drugi. Film je publika nagradila na festivalima u Berlinu i Sarajevu.

Dokumentarac 'This Ain't California' njemačkog autora Martena Persiela je punk priča koja publiku uvodi u svijet skateboardinga u kontekstu društveno političkih prilika posljednjih desetljeća Istočne Njemačke (DDR-a).

Natjecateljski Program Kockice donosi aktualne kratkometražne naslove novih autora iz Hrvatske.

Uz glavni program, festival ponovno uključuje tri stalna popratna programa: Bibijadu, program dugih i kratkih filmova za djecu; Moj prvi film u selekciji filmskog kritičara i urednika Nenada Polimca koji ove godine donosi pet prvijenaca renomiranih svjetskih redatelja iz Austrije poput Michaela Hanekea i Ulricha Seidla; Velikih 5, program aktualnih filmova pet velikih europskih kinematografija (Španjolska, Francuska, Italija, Njemačka i Velika Britanija). Potonji program među ostalim naslovima donosi film Reality proslavljenog talijanskog autora Mattea Garronea koji je filmski svijet oduševio svojim prethodnim uratkom 'Gomora'. Ova priča o napuljskom prodavaču ribe koji želi osigurati ulazak u talijansku verziju Velikog brata na ovogodišnjem festivalu u Cannesu nagrađena je Grand Prixjem.

Ovogodišnje festivalsko izdanje donosi i nekoliko novih filmskih programa, među kojima je Moj treći film. Riječ je o uratcima filmaša već poznatih ZFF-ovoj publici čiji su prvi ili drugi filmovi bili prikazani na proteklim festivalskim izdanjima. Belgijsko-francuski autorski trojac Fiona Gordon, Dominique Abel i Bruno Romy dobri su poznanici festivalskih posjetitelja - njihova prva dva filma, 'Ledenjak' i 'Rumba' osvojila su 2005. i 2008. glavnu festivalsku nagradu, Zlatna kolica. Njihov treći film 'The Fairy' neobična je priča o odnosu činovnika i vile Fione u dobro poznatom stilu ovog nadarenog komičarskog trojca - riječ je o seriji slepstik komada po uzoru na radove Charlieja Chaplina, Bustera Keatona i Jacquesa Tatija

Još jedan novitet jest program špijunskih filmova koji se nastavlja na prošlogodišnje specijalizirane žanrovske programe; riječ je o dijelu filmova projekta The Celluloid Curtain-Europe's Cold War in Film koji je u suradnji s Goethe Institutom pod vodstvom kuratora Olivera Baumgartena i Nikolaja Nikitina realiziran u Londonu i Berlinu tijekom prošle godine. Spomenuti projekt pokrenut je na pedesetu obljetnicu izgradnje Berlinskog zida, a uključuje špijunske filmove nastale između 1960. i 1974. na obje strane Željezne zavjese.

Ono što će zasigurno razveseliti sve poklonike dokumentarne forme, ali i istinske filmoljupce, je retrospektiva filmova čuvenog Michaela Glawoggera. Osim što ćemo
se s redateljevim opusom pobliže upoznati gledajući filmove odabrane za retrospektivu, Glawogger će biti i gost festivala te predsjednik tročlanog žirija koji će odlučivati o najboljem dokumentarnom filmu ovogodišnjeg festivala.

Uz filmski program, 10. Zagreb Film Festival ove godine uključuje bogat popratni sadržaj poput predstavljanja festivala, instituta, promocije knjiga, predavanja, kao i izuzetno bogat edukativni program Industrija Mladost!.