Filmski program ove godine donosi 30 dokumentarnih i igranih naslova, a festival će otvoriti film o čuvenoj francuskoj umjetnici, 'Camille Claudel 1915', u režiji Brune Dumonta. Film prati život ove pariške kiparice i to tijekom njezina boravka u azilu 1915. Naime, nakon svoje 40. godine, Claudel počinje pokazivati znakove duševne bolesti, uništava veliki broj svojih radove i stvara paranoične misli o svojem bivšem ljubavniku, slavnom francuskom kiparu Augusteu Rodinu. Njezinu sudbinu zapečatila je njezina obitelj prevođena bratom Paulom Claudelom, tada uglednim diplomatom, dramatičarom i pjesnikom, poslavši je u azil. Unatoč njezinim nastojanjima da iziđe, tamo je ostala naredna tri desetljeća, do svoje smrti. Odnos i komunikacija između brata i sestre čini okosnicu Dumontova filma. Slavnu kiparicu interpretirala je velika francuska glumica, oskarovka Juliette Binoche, a  Dumont je ponovno odabrao rad s naturščicima – mentalno oboljele likove iz azila glume autentični pacijenti na klinici. Kamera se rijetko kreće izvan zidova institucije koja predstavlja zatvor za ovu snažnu ženu, kao i smrt za njezinu kreativnost, što zapravo predstavlja preduvjete za istinsko ludilo. 'Camille Claudel 1915' spada među one filmove zbog kojih će se pamtiti 2013. godina!

Ovogodišnja tema u fokusu HRFF-a jest ekološka kriza o čemu progovaraju četiri dokumentarna filma. Dokumentarac 'Slušaj me!' (Shunte Ki Pao!) u režiji Kamara Ahmada Simona donosi priču iz Bangladeša – tamošnje gusto naseljeno i nestabilno obalno područje iz godine u godinu se suočava s velikim poplavama. S obzirom na negativna predviđanja, stanovništvo je prisiljeno funkcionirati i prilagoditi se takvim uvjetima te sustavno nanovo izgrađivati ono što vjetar i voda razore. Kroz priču jedne mlade bangladeške obitelji Kamar Ahmad uvlači gledatelja u zajednicu koja posljednje tri godine (nakon ciklone 2009.) provodi u iščekivanju da im bengalska vlada pomogne pošto su nakon te prirodne katastrofe njihovi domovi iščezli ispod debelih slojeva blata. Ovaj dokumentarac na festivalu Cinéma du Réel u Parizu nagrađen je glavnom nagradom.

Švicarski autor Markus Imhoof (nominacija za Oscar za najbolji strani film, 'Das Boot ist voll', 1981.) svojim dokumentarcem 'Više od meda' (More than Honey) donosi pogled na fascinantan svijet pčela, kroz mala obiteljska pčelarska gospodarstva i industrijske farme. Porazan je podatak da su u posljednjih 15 godina kolonije pčela desetkovane diljem svijeta, a da je 50 do 90 posto lokalnih pčela nestalo – epidemija se širi i dalje od košnice do košnice diljem planeta. Scenarij je svugdje isti – bilijuni pčela napuštaju svoje košnice i više se ne vraćaju. Nitko ne uspijeva locirati njihove ostatke ni predatore. 'Više od meda' nagrađen je bavarskom, njemačkom i švicarskom filmskom nagradom za najbolji dokumentarac 2013. godine.

Dokumentarac 'Čaj ili struja' (Le Thé ou l'Electricité) redatelja Jérômea le Mairea donosi epsku priču o implementaciji struje u malom izoliranom selu usred planinskog masiva Visoki Atlas u Maroku. Dok promatramo neminovne posljedice koje električni aparati – svjetlo, mobiteli i televizije – imaju na njihov dosadašnji način života, film razotkriva paradigmu transformacije društvenih vrijednosti. 'Čaj ili struja' 2012. zaradio je nominaciju za najbolji dokumentarni film Europske filmske akademije.

Njemačko-talijanski dokumentarac 'Mletački sindrom' (Das Venedig Prinzip) Andreasa Pichlera pak progovara o negativnom utjecaju masovnog turizma - a posebno kruzera! - na Veneciju. Tijekom 2013., Veneciju je posjetilo 20 milijuna stranaca, tj. 60 tisuća turista dnevno, što je više od trenutačnog broja stanovnika (48 tisuća). Stanovnici masovno iseljavaju, a urbani je život Venecije pred kolapsom i jedva opstaje. Ovaj film prikazuje ostatke venecijanskog života – supkulturu industrije turističkih servisa, luku za monstruozne kruzere, Venecijance koji sele jer više ne mogu pronaći stanove po prihvatljivim cijenama. Film koji je iznimno aktualan i za hrvatske gradove!

U suradnji s Europskim parlamentom, ove godine predstavlja se nagrada Andrej Saharov za slobodu misli koja se dodjeljuje iznimnim pojedincima koji se istaknu u borbi protiv netolerancije i opresije. Ovogodišnja je dobitnica mlada pakistanska aktivistica Malala Yousafzai (16) koja je svijet zadivila svojom borbom za pravo žena na obrazovanje i slobodu u dijelu Pakistanu gdje su talibani zabranili djevojčicama da idu u školu.

Ovogodišnji Human Rights Film Festival donosi i dodatni, uvodni festivalski dan koji će uključiti projekcije i diskusiju, a održat će se u Muzeju suvremene umjetnosti 7. prosinca te također program nazvan Filozofija danju i noću nakon službenog završetka festivala, 14. i 15. prosinca. Sam festival kao i prijašnjih godina uključuje niz diskusija i predavanja u skladu s temom u fokusu – ekološkom krizom.

Ulaz je na sva festivalska događanja slobodan.