Ponekad se zaboravlja činjenica da su i mališani dio filmske publike te da su vrijednosti koje se prikazuju kroz žanr dječjeg filma zapravo bezvremenske i prenose se svim generacijama. Posljednjih dvadesetak godina u hrvatskoj filmskoj produkciji postoji rupa u kategoriji dječje kinematografije, no nekoć su na našim prostorima nastajala djela za male i velike. Prisjetimo se nekih filmova koji su nam uljepšali djetinjstvo
Sinji galeb
Jedan od najpopularnijih redatelja bivše države Branko Bauer prvi dugometražni film u karijeri posvećuje djeci. Riječ je o filmu 'Sinji galeb' snimljenom davne 1953. godine, a nastaje prema predlošku knjige 'Družina Sinjeg galeba' koju je napisao Tona Seliškar.
Junak pustolovnog filma je dječak Ivo i nekolicina njegovih prijatelja koji pokušavaju obnoviti jedrenjak po imenu Sinji galeb kao jedinu ostavštinu Ivinog oca. Nakon puno truda i teško zarađenog novca uspijevaju u potpunosti u namjeri, ali mještani odlučuju uzeti 'Galeba' kako bi naplatili dug Ivinog oca. No dječaci se ne daju smesti, vraćaju uspomenu na voljenu osobu i s njom kreću u pustolovine na moru.
Toplu ljudsku priču ispričanu kroz dječje oči otkupile su mnoge europske države, a redatelj Bauer najavio je osebujni talent ovim uratkom zaradivši brojne hvalospjeve kritike i publike podjednako. Najmlađim snaga posvetio je još i filmove kao što su 'Milioni na otoku', 'Zimovanje u Jakobsfeldu' te filmsku adaptaciju kultne serije 'Salaš u Malom Ritu'
Družba Pere Kvržice
Pero, Medo, Šilo i Milo Dijete četvorica su prijatelja, ali i članovi tajne Družbe. Kao što većina zna nije riječ o nekom misterioznom zapadnjačkom klanu, već o nekolicini prijatelja koji pokušavaju spasiti seosku vodenicu.
Glavi junak je kao što i sam naslov govori Pero Kvržica, bistar i snalažljiv seoski dječak koji uz mali nagovor prijatelja pokreće cijelu pustolovinu. Družba uz pomoć učitelja i nakon mnogih radnih dana i uzbudljivih događaja osposobljava mlin i predaje ga seljacima na korištenje.
Ekranizacije poznate knjige Mate Lovraka uhvatio se Vladimir Tadej sedamdesetih godina, a dan danas se film pamti kao jedan od najgledanijih filmova u povijesti hrvatskog filma. Tadej je poznat po filmskoj scenografiji, a izuzetni senzibilitet je pokazao za dječji film. Osim režije, scenarija i scenografije za 'Družbu Pere Kvržice', napisao je knjigu 'U krilu bake masline' posvećenu najmlađima.
Vuk samotnjak
Sjećate li se psa koji se zvao Hund? Riječ je dakako o 'Vuku samotnjaku' klasiku hrvatske dječje kinematografije. Glavni junak je njemački ovčar te dječak Ranko koji se korak po korak uspijeva sprijateljiti s napola divljim psom koji luta ličkim šumama nakon Drugog svjetskog rata.
No idila novopečenog prijateljstva uskoro prestaje kada seljaci organiziraju hajku na Hunda misleći da je vuk.
Autor legendarnog filma je Obrad Gluščević koji se uz Bauera, Tadeja i Relju smatra jednim od najznačajnijih hrvatskih autora u tzv. žanru filma za djecu i omladinu. Mališane je razveselio s nekolicinom televizijskih serija od kojih pamtimo nezaboravnog 'Jelenka'.
Slavko Štimac, jedan od najvećih glumaca bivše Jugoslavije, filmsku karijeru započeo je s ulogom malog pastira pokazavši izuzetan talent, što mu je osiguralo titulu dječje zvijezde jugoslavenske kinematografije.
Vlak u snijegu
Kada čujemo stihove 'Kad se male ruke slože, sve se može', koji su postali himna bratstva i jedinstva, svi znamo da se radi o 'Vlaku u snijegu'. Protagonisti radnje su učenici koji, vraćajući se s izleta u Zagreba natrag u rodni kraj, zapnu u snježnoj oluji. Zajedničkim snagama noseći pjesmom uspijevaju osloboditi vlak okovan snježnim pahuljicama.
Ekranizacije poznate knjige Mate Lovraka nastaje pod redateljskom palicom Mate Relje, koji sebe profilira u žanru dječjeg filma, a dobitnik je Zlatnog lava u Veneciji u kategoriji za dječji film s 'Opasnim putom' čiji su glavni junaci dvojica mališana. Kad se male ruke slože, sve se može – lekcija je koju je 'Vlak usnijegu' uklesao u svijest hrvatskog gledatelja. Zahvaljujućibezvremenskoj poruci filma, ne postoji generacijska barijera koja bipriječila nekadašnjim i današnjim naraštajima da zapjevaju zajednopoznate stihove Arsena Dedića
No, malo tko se sjeća problema sa snimanja. Film se započao snimati u jesen 1974. godine, a mlada zvijezda Slavko Štimac jedva je uspio pronaći termin. Sve se zakompliciralo kada te godine nije pao snijeg. Iako je bilo riječi o odgađanju snimanja, film je napokon završen iduće godine i postao jedan od najljepših dječjih filmova svih vremena koji i nakon mnogo repriza izmamljuje svim generacijama osmijeh na lice.
Ne daj se, Floki
Mnogi od nas odrasli su uz seriju čiji je glavni junak bio pas koji nije imao doma. Nakon dugog skitničkog života, odlučio se skrasiti u novoizgrađenom gradskom naselju i postati pravi kućni ljubimac.
No put do ostvarenja sna bio je dug, zanimljiv i prepun šarolikih likova iz zgrade i kvarta. Riječ je seriji 'Ne daj se, Floki' koja je uveseljavala klince osamdesetih godina, a filmsku inačicu dobila je 2000. godine.
Režiju za seriju i za film potpisuje legendarni filmski redatelj Zoran Tadić. Flokijev tekst govori Pero Kvrgić, a song špice pjeva Ðimi Stanić. Prisjetimo se legendarne uvodne špice:
Izuzevši 'Ne daj se, Flokija' i 'Duha u Močvari' hrvatska produkcija u posljednjih dvadeset godina nije imala interesa ekranizirati nijednu poznatu knjigu na kojima su mnoge generacije odrastale. Prije nekoliko godina iskrsnula je inicijativa producentske kuće Kinorama da snimi serijal filmova po romanima Ivana Kušana, a snimanje prvog u nizu serijala 'Koko i duhovi' u režiji Daniela Kušana počelo je pred kraj prošle godine. Nadajmo se da će u skoroj budućnosti zaživjeti mnoga filmska djela namijenjena najmlađima.
