Na noge su se podigli promotori i organizatori koncerata, festivala i partyja te svirači, pjevači i glazbeni kritičari, koji su prijedlog tog ministarstva proglasili nepromišljenim i pogrešnim, a obrazloženje nestručnim i neprofesionalnim. Reagirala je i Hrvatska glazbena unija najavivši i tužbu Ustavnom sudu, a namjeravaju se obratiti i Europskoj komisiji te cijeli slučaj, koji se po njihovom mišljenju diskriminacijski odnosi prema rock glazbi u odnosu na serioznu, prijaviti Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. Zbog svega toga je stav glazbene javnosti gotovo jednodušan: poziva se Ministarstvo financija, Vlada i Sabor RH da još jednom preispitaju taj prijedlog i da nakon toga usvoje prijedlog Ministarstva kulture, koje je sugeriralo da se PDV na ulaznice za koncerte izjednači s onim za kinoulaznice i iznosi pet posto.

Prijedlog Zakona o PDV-u trenutačno je na prvom čitanju u Saboru, što znači da ima, kako nam je rekao Zoran Marić, predsjednik Udruge organizatora koncerta Promo i direktor InMusic festivala, 'dovoljno vremena da se postupi razumno i da Vlada RH ispravi pogrešku i usvoji prijedlog Ministarstva kulture, koji je pored značenja za kulturu višestruko koristan i za proračun RH'. 'Ukoliko Vlada RH posluša javnost i argumente, vjerujemo da će donijeti ispravnu odluku i da će se u Hrvatskoj ulaznice za koncerte izjednačiti s ulaznicama za kina, čime će se pomoći opstanku važne djelatnosti od koje živi više od 5000 glazbenika i sigurno više od 10.000 ljudi u pratećim djelatnostima', smatra Marić.

Prijedlog Zakona o PDV-u potpisala je Porezna uprava navodno se pozivajući na direktivu Vijeća Europske unije koja ne dopušta sniženu stopu PDV-a samo za određene vrste koncerata zbog diskriminacije određene vrste glazbe te je zbog toga krajnji rezultat još čudniji. Naime u prijedlogu Zakona o PDV-u i dalje se zadržava povlašteno mjesto za one koji su ionako u potpunosti financirani iz proračuna, smatra Marić, što je po njegovom mišljenju 'potpuno nepravedno, neustavno i u konačnici štetno za proračun, za koji se Ministarstvo financija treba brinuti'. Zato se založio za povlaštenu stopu PDV-a na ulaznice za koncerte kojima bi se riješio taj 'nakaradan i neustavan model kojim su od obračunavanja PDV-a izuzeti samo organizatori kojima je osnivač država ili lokalna zajednica, kao što su KD Vatroslav Lisinski, Studentski centar i slični'.

U glazbenim krugovima također je ocijenjeno da je taj prijedlog Zakona o PDV-u jedinstven u Europi po diskriminacijskom odnosu prema različitim poslovnim subjektima unutar iste djelatnosti. Naime taj prijedlog donosi dvostruke kriterije: kada bi koncert, primjerice Lady Gage, organizirala javna ustanova poput Koncertne direkcije Zagreb ili Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, tada bi se na ulaznice primijenila nulta stopa poreza, odnosno oslobođenje od plaćanja PDV-a, no kada bi taj isti koncert organizirala neka privatna agencija, tada bi se trebala primjenjivati stopa od 25 posto. To konkretno znači da taj prijedlog Zakona o PDV-u favorizira javne institucije koje se financiraju iz gradskog ili državnog budžeta, a istodobno nameće veći porez privatnim poduzetnicima, stavljajući ih u nepovoljan položaj. Time institucionalnu kulturu automatski definira kao nekomercijalnu, kojoj treba državna subvencija, bez obzira na komercijalnost izvođača, te broj prodanih ulaznica i visinu zarade, a popularnu kulturu, dakle onu koju stvaraju privatne agencije i poduzetnici, proglašava komercijalnom te joj stoga treba nametnuti i dodatni porez.

U većini zemalja Europske unije postoji povlaštena stopa PDV-a na ulaznice za događanja u kulturi kao što su kino, kazalište i koncerti te muzeje, zabavne parkove, zoološke vrtove i izložbe, što znači da se jednako tretiraju ulaznice za kinopredstave i različite koncerte, bez obzira na vrstu glazbe i na status organizatora.

Kako kaže Marić, u Sloveniji stopa PDV-a na ulaznice za koncerte, kino i kazališne predstave iznosi 8,5 posto, u Srbiji 8 posto, u Austriji i Italiji 10 posto, Njemačkoj i Francuskoj 7 posto, Švedskoj 6 posto, a u Luksemburgu 3 posto. Jedini je izuzetak Velika Britanija, koja ima jednake stope poreza na sva kulturna događanja. Stoga strani organizatori koncerata najavljuju da će ih preseliti u Srbiju i Sloveniju, u kojima je PDV na ulaznice tri puta niži nego u Hrvatskoj.

Pitali smo za mišljenje i Dražena Siriščevića, ravnatelja KD Vatroslav Lisinski, dvorane koja bi se zbog povlaštene stope PDV-a navodno trebala naći u povlaštenom položaju. Siriščević se složio s mišljenjem da je besmisleno da o stopi PDV-a na kulturne proizvode, pa tako i na ulaznice za kulturna događanja, odlučuje Ministarstvo financija jer to spada u resor Ministarstva kulture. Međutim nije mogao konkretnije komentirati spomenuti prijedlog Zakona o PDV-u jer ga nije vidio, kao uostalom ni cjelokupna javnost, a kako je riječ o osjetljivim stvarima, smatra da bi bilo neozbiljno donositi paušalne ocjene. No ipak nam je kazao kako drži da su zapravo koncertne institucije, pa tako i KD Vatroslav Lisinski, koji ove godine obilježava 40. obljetnicu postojanja, u jako lošem položaju, možda čak nepovoljnijem od privatnih organizatora koncerata. Naime njegovo iskustvo je pokazalo da KD Vatroslav Lisinski ne može računati na medijsku podršku kakvu dobivaju privatni organizatori pop i rock koncerata, što su potvrdili slučajevi gostovanja zvijezde poput Eline Garanče ili najboljeg španjolskog orkestra, a oni su po njegovom mišljenju prošli prilično nezapaženo u medijima, odnosno, kako je izjavio, 'morao je klečati da bi dobio medijski prostor' za najavu tih koncerata. 'Mislim da su sport i estrada u boljem položaju od koncerata klasične glazbe, jer mi se čini da oni možda mogu preživjeti s 25 posto PDV-a, dok je za nas namet od 5 posto gotovo neizdrživ', zaključio je Dražen Siriščević.

I po Marićevom mišljenju, prijedlog Ministarstva financija o neprihvaćanju prijedloga Ministarstva kulture o uvođenju snižene stope za koncertne ulaznice od 5 posto, koja bi bila ista kao i za kinoulazanice, prilično je problematičan. 'Time Ministarstvo financija određuje što jest kultura, a što nije kultura u ovoj zemlji, a to jedna uređena zemlja koja uskoro postaje članica Europske unije ne bi smjela dozvoliti', kaže Marić, dodajući da vjeruje kako će Vlada RH poslušati apele velikog dijela javnosti i staviti ministarstva u njima primjerene okvire. Po njegovom mišljenju, jedino Ministarstvo kulture ima mandat određivati što je kultura, a kako se ono odredilo prema koncertima kao kulturnim događanjima, tu bi odluku trebalo i poštovati. Nažalost, zadnji događaji upućuju na to da kulturnu politiku određuje Ministarstvo financija, a ne nadležno ministarstvo, što je presedan.

Na pitanje kako bi se neuvođenje snižene stope PDV-a na koncertne ulaznice moglo odraziti na koncertnu ponudu Zagreba i Hrvatske, Marić je odgovorio da je 'kriza ionako pogodila koncertnu djelatnost' te da bi u tom slučaju 'organiziranje koncerta postalo još više neodrživo, a broj koncerta znatno manji, što će pak osiromašiti kulturnu ponudu i kvalitetu života u Hrvatskoj'. 'Publika će ponovno odlaziti, kao što je bilo 90-ih godina, na velike koncerte u susjednu Sloveniju, a smanjen broj koncerata negativno će se odraziti i na popratne djelatnosti u koncertnoj industriji koje plaćaju PDV po stopi od 25 posto', smatra Marić. Objašnjavajući tu tvrdnju, kaže 'da će cijeli lanac usluga: najma dvorana, agencija za prodaju ulaznica, reklamnih agencija, tiskanja plakata i plakatiranja, razglasa, rasvjete, prijevoza opreme i osoblja, redarske službe i ugostiteljstva postati neaktivan', a to će se negativno odraziti, ističe, 'i na proračun RH kojim se treba baviti Ministarstvo financija'.

Osim svih tih nedoumica, također nije razjašnjeno pitanje po kojoj bi se stopi obračunavao PDV u slučaju da neki koncert, recimo Shakire ili Sandovala, organiziraju zajednički KD Vatroslav Lisinski i neka privatna agencija, što je realno moguće u slučaju da se prihvati prijedlog Ministarstva financija. Naime poznajući hrvatske prilike i mentalitet, može se očekivati da bi prihvaćanje tog prijedloga moglo otvoriti vrata korupciji i kojekakvim dogovorima 'ispod žita' između zainteresiranih strana, što Ministarstvo, a ni poreznici vjerojatno ne bi željeli.

'Situacija je krajnje apsurdna', tvrdi Marić. 'Ministarstvo financija odbija prijedlog Ministarstva kulture da se izjednače cijene kinoulaznica s koncertnim ulaznicama i time određuje što je kultura u Hrvatskoj, iako će se taj postupak negativno odraziti na sam proračun. Ministarstvo financija je pogriješilo u ovom slučaju, no ima još dovoljno vremena da se ta pogreška ispravi u saborskoj proceduri. Sigurni smo da nitko ne želi raditi protiv interesa ove zemlje', zaključio je Marić.