Većina gledatelja voli film s pričom i stilom. Zašto onda dokumentarac koji napravi daroviti redatelj, svjestan odgovarajuće forme, tim istim gledateljima nije ugodan?
Nijedan od filmova u ovogodišnjoj selekciji nema blijedu televizijsku kvalitetu. Nije da se odabrani dokumentarci ne mogu ili ne bi trebali prikazivati na televiziji, već jednostavno prelaze ograničenja i prostor TV ekrana. Razlika je u gledanju filma na monitoru i na kino-platnu. Stil i osnovna estetika svakog od sedam filmova u programu Panorama dokumentarci je drugačija, a tempo i mizanscena odgovaraju temi. Ovdje su varijacije veće nego u igranim filmovima Panorame.
U filmu 'Rachel' Simone Bitton iz Izraela, koji će otvoriti program, Bitton lakom rukom priča brutalnu priču o mladoj i idealističnoj Amerikanki koja je otišla u Gazu da zaustavi razaranje palestinskih domova, da bi poginula od izraelskog vojnog buldožera. U filmu 'Inal Mama: The Sacred and the Profane', Eduardo Lopez pokazuje jedan usporeni, poetički stil, najbolji izbor za njegov filmski esej o ulozi lišća koke u autohtonim kulturama njegove rodne Bolivije. A Juan Alejandro Ramirez iz Perua svojim kratkim faux-dokumentarcem 'Diary of the End' u sličnom stilu obrađuje strašni život i predstojeće samoubojstvo jedne siromašne žene u Limi. On joj daje dostojanstvo.
I gruzijskidokumentarc 'Women from Georgia' Levana Koguashvilija i iranski 'Torgher' Mohammada HassanaDamanzana su više promatrački, s možda manje autorskog rukopisa. Koguashvili ima nevjerojatan pristup jednoj grupi Gruzijki koje ilegalno rade u New Yorku, brinu se o starim i iznemoglim Jevrejima i time izdržavaju porodice u domovini, dok on nesmetano prati njihov svakodnevni život. 'Food Inc.' američkog autora Roberta Kennera je ubrzanija i razuzdanija bujica stravičnih informacija o zloupotrebama u američkoj poljoprivredi i o patnjama nepoznatog potrošača. A u filmu 'Petition' Kinez Zhao Liang, koji je ovaj film snimao 13 godina među siromasima koji sa sela dolaze u Peking u potrazi za pravdom koja im je kod kuće nedostižna, scene snimljene skrivenom kamerom o svakodnevnim životima podnositelja peticija u straćarama miješa s dodatnim sekvencama kada oni svoje priče pričaju u kameru.