Panel Digitalni servisi - komadić ili mrvice za sve
Izvor: tportal.hr / Autor: Lucija Bušić
Panel Digitalni servisi - komadić ili mrvice za sve
Izvor: tportal.hr / Autor: Lucija Bušić
U utorak je u sklopu Međunarodne autorske kreativne konferencije, koja se održava u Zagrebu od 9. do 11. prosinca, održan panel pod nazivom 'Digitalni servisi - kolač ili mrvice za sve?'
Moderator ove vrlo zanimljive i istovremeno izazovne panel diskusije bio je Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP. Na žalost, rasprava o samoj podijeli potencijalne zarade odnosno jesu li u pitanju mrvice ili kolače, gotovo da je izostala jer je od samog starta postalo jasno da je Hrvatska premalo tržište, koje jedva da može 'dobiti dozvolu' za mrvice a istovremeno neka elementarna prava umjetnika tj. kreativnih pojedinaca. No, krenimo redom. Na samom se početku okupljenim sudionicima predstavio Nikola Francetić (Operativni direktor Sektora za razvoj i upravljanje sadržajem, Hrvatski Telekom) kroz priču o sve većem sadržaju koji nudi Hrvatski Telekom uz naglasak na novi digitalni glazbeni servis na tlu hrvatske – Deezer. Potom se obratio i Maciek Jaworski, direktor Deezera za desetak zemalja uključujući i Hrvatsku, te kroz brojke prikazao kako radi Deezer i u kojem grmu leži zec.
Uz Marčeca, na panelu su sudjelovali već spomenuti Nikola Francetić, Hrvoje Krstulović (predsjednik Uprave Blitz Film i Video Distribucija), Seid Serdarević (glavni urednik nakladničke kuće Fraktura i direktor festivala svjetske književnosti), Ante Pecotić (skladatelj i dopredsjednik HDS), te Paolo Sfeci (savjetnik HGU i dopredsjednik HUZIP).
Sugovornici su, svaki u svom segmentu poslovanja, iznijeli problematiku vezanu uz postavljenu temu panela. Tako je Francetić na samom početku predstavio sve veći broj sadržaja koji nudi Hrvatski Telekom naglasivši da bez dobrog sadržaja, sami kabeli i žice ne bi bili dovoljni da HT nastavi tržišnu utakmicu, dajući prednost sadržaju. Krstulović se osvrnuo na stanje sa filmom zaključivši da stanje nije dobro ali je bolje nego npr. sa glazbom jer se na vrijeme krenulo u pripreme za digitalno doba dok je Serdarević naveo kako se e-knjige sve više razvijaju u SAD-u, znatno manje u Europi i gotovo nikako u Hrvatskoj dajući ipak prednost njihovom poslovanju zbog velikog postotka od digitalne prodaje koja pripada samom autoru.
Sfeci je rekao da se na Deezeru nalaze i njegove pjesme i pjesme grupe u kojoj je svirao ali da njega nitko nikada nije pitao ni za kakvu dozvolu mogu li te pjesme biti na Deezeru kao ni da će ikada dobiti i lipe od svih tih pjesama koje se nalaze na ovom digitalnom servisu. Dakako, time je ujedno načeo i izuzetno vruću temu o kojoj se, daleko od očiju javnosti, već mjesecima raspravlja na relaciji autori, izvođači – diskografi, što, naravno, nije zaboravio spomenuti. Naime, sve češće autori i izvođači ulaze u sukobe sa svojim diskografskim kućama upravo zbog prodaje glazbe putem interneta i raznih glazbenih servisa od čega zaradu za sebe žele ponajprije diskografi dok se autori, kao stvarni vlasnici glazbe koju su stvorili, pokušavaju izboriti za svoja prava i svoj zasluženi dio kolača.
Sfeci je žestoko optužio pružatelje usluga odnosno davatelje infrastrukture servisima poput Deezera gdje zarađuju gotovo svi osim onih koji bi trebali zarađivati najviše ili barem zarađivati pristojno a to su sami kreativni umjetnici bez kojih nikakav sadržaj ne bi bio moguć. Zasluživši u par navrata otvoreni pljesak okupljenih sudionika, Sfeci je postao deklarirani borac za prava umjetnika i pravdu unutar 'pokvarenog kapitalističkog sistema' kakav je trenutno prisutan kod nas, kako je naglasio. Sfeci je na kraju panela kazao da prije treba svega trebaju sjesti svi kojih se ovo tiče i dogovoriti se o svemu slikovito opisujući da će se na globalnoj sceni stvari promijeniti kada De Niro i Bono zagrljeni dođu za govornicu UN-a i kažu da to tako više neće ići, te da se tek tada mogu možda očekivati neke promijene na bolje.
Pecotić je potvrdio Sfecijeve riječi a na pitanje voditelja panela Marčeca koliko je zaradio od više desetaka milijuna klikova na njegovim glazbenim hitovima na YouTubeu, koje je, kao jedan od najtraženijih domaćih skladatelja, stvorio, odgovorio je: 'Nula kuna'. Zaključio je da su slikari među rijetkim umjetnicima čija djela se ne mogu kopirati niti distribuirati putem interneta. Tom je prilikom slikovito ilustrirao krađu umjetničkog djela povlačeći paralelu sa pronađenim slikama kod Sanadera i Vidoševića koje su, za razliku od pronađenih sprežnih cd-a sa glazbom i filmovima, sigurno izazvali veću pažnju javnosti jer bi policija vjerojatno zažmirila na eventualne ilegalne kopije.
Panel je zaključio Francetić naglasivši da će HT poštivati sve ugovore kao i svaki zarez u tim ugovorima ako se ugovori postignu složivši se da je potrebno da svi sudionici sjednu za isti stol i dogovore uvjete poslovanja.