Kazališna redateljica i unuka Josipa Broza Tita Saša Broz na svom profilu na Facebooku objavila je nekoliko najdražih obiteljskih fotografija s djedom na 36. godišnjicu njegove smrti, a post je u kratko vrijeme dobio skoro tri tisuće lajkova i brojne komentare, redom pozitivne i nostalgične
Saša Broz (47) na svoj je način obilježila 36. godišnjicu Titove smrti i kao uvijek dosad, kad god je govorila o svom djedu ili objavila neku njihovu zajedničku fotografiju, taj potez nije prošao nezapaženo. Naime, poznata kazališna umjetnica uspjela je svojim postom i posvetom Josipu Brozu Titu pokrenuti lavinu lajkova i brojnih komentara na Facebooku. U samo pet sati post je dobio skoro tri tisuće lajkova.
Saša je imala 11 godina kad je Tito na današnji dan preminuo u Ljubljani, a o njemu je nerijetko govorila u svojim intervjuima, posebno o tome kako su izgledala njihova druženja.
'Živjela sam u jednoj četverokatnici, nismo imali nikakve zaštitare ni vozača, ali sam ipak osjećala neke razlike. Dva puta mjesečno moja bi mama nazvala ravnateljicu škole pa bi rekla: Molim Vas, ako možete danas Sašu pustiti jer bi je djed rado vidio? To bi bio, primjerice, četvrtak ujutro i ja ne bih znala da će se tijekom dana ukazati mogućnost da djed i ja budemo skupa taj vikend, a onda bi došla učiteljica i rekla mi: Saša, uzmi svoje stvari, ideš kod djeda provesti nekoliko dana. Onda bih ja skakutala i vikala od sreće, i zbog susreta s djedom, a i zato što neću morati u školu.
Otišli bismo u brdo pokraj Kranja ili na Brijune. U Beograd smo odlazili dva, tri puta godišnje, na proljeće. Djed bi često dolazio u Zagreb pa bismo se vidjeli kod njega na Pantovčaku ili pak u Sloveniji. Često sam odlazila k njemu na Brijune i oni su važna točka na životnoj karti mog djetinjstva. A što je točno on i koja je njegova funkcija u državi, shvatila sam ipak nešto kasnije, bilo mi je otprilike devet godina. Naša su obiteljska druženja bila obojena strogim protokolom kad bi dolazili strani predsjednici, državnici, pa sam počela razumijevati da je i on državnik. Netko vrlo važan. Fascinirano sam promatrala mase ljudi koji bi mahali zastavicama i uvijek sam odbijala to činiti jer za mene je on bio samo djed i ništa više od toga', ispričala je jednom Saša.