Dokazivanje teze iz podnaslova bila je glavna tema velike press konferencije održane danas u zagrebačkom Novinarskom domu, gdje je čak deset govornika u rasponu od predsjednika Društva hrvatskih filmskih redatelja Antonija Nuića preko drugih predstavnika strukovnih udruga i zaposlenika Hrvatskog audiovizualnog centra do Ministrice kulture Andreje Zlatar Violić analiziralo stanje hrvatske kinematografije u posljednje dvije godine – s pozitivnim rezultatima i optimističnim vizijama budućnosti.

Podsjećamo, 2010. godine donesen je Nacionalni program promicanja audiovizualnog stvaralaštva zacrtan do 2014., a danas, dvije godine kasnije i na pola puta od konačne realizacije svih zadanih točaka plana razvoja hrvatske filmske industrije, stanje je takvo da je većina planiranih stvari ostvarena. Podaci izneseni na konferenciji to su potkrijepili i konkretnim brojkama. Napredak je očit posebno ako govorimo o broju snimljenih filmova, ali i interesu publike – 2010/2011 snimljeno je tek šest hrvatskih dugometražnih igranih filmova, ne bi li 2011/2012 doživjeli skok na 14 komada. Osim toga, 2010/2011 hrvatski film imao je svega 18 000 gledatelja, a 2011/2012 ta je brojka narasla za čak deset puta; pribrojimo li joj i manjinske koprodukcije, vrtimo se oko brojke od čak 347 452 gledatelja.

Govorilo se i o uspješnom modelu poticaja za strana ulaganja, o čemu smo na Tportalu već opsežno pisali, mjerama koje će za dvije godine rezultirati čistim neto prihodom od 80 milijuna kuna. Od donošenja zakona o poticajima u Hrvatskoj je snimljeno čak pet međunarodnih projekata. Digitalizacija kao uvjet opstanka nezavisne kinoprikazivačke djelatnosti provodi se u 27 kinodvorana i 6 festivala, pri čemu su Zagorje, Dalmacija i Istra dominantni na listi 17 županija kojima pomaže Ministarstvo kulture u suradnji s lokalnim upravama, dok je digitalizacija u Slavoniji prisutna samo u Vukovaru. Dana Budisavljević, dopredsjednica Hrvatske udruge producenata, dodatno je hvalila HAVC, ne samo zbog ulaganja u razvoj scenarija i projekata, već i kao najbolje funkcionirajuću instituciju u cijeloj regiji, uključujući Rumunjsku i Italiju, dok su Austrija i Danska zemlje čijim rezultatima težimo.

Dean Šoša, v.d. glavnog urednika HTV-a, govorio je o važnoj ulozi Hrvatske televizije u životu domaćeg filma, ali i tome da se od donošenja Nacionalnog programa pa do danas čak godinu i devet mjeseci na nacionalnoj televiziji po tom pitanju nije radilo i događalo ništa, dok su pomaci u posljednja tri mjeseca očiti ne samo u pokretanju niza novih filmskih emisija, trećeg programa i premještanja filmskih klasika iz termina u gluho doba noći u razumnije večernje termine, već i u nastojanjima da se HRT vrati koprodukcijskoj ulozi.

'Pred nama je buđenje dramskog programa za koje tek treba stvoriti preduvjete, jer još u 2013. godini budžet će nam jesti davno snimljene i emitirane sapunice. Dužni smo buđenje dječjeg programa i još mnogo toga', izjavio je Šoša, a ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar napomenuo je da je samo jedna točka nacionalnog programa ostala pod upitnikom – ona o reformi Kinoteke i promidžbi hrvatske filmske baštine, što je proces koji zbog skupoće i opsega zadatka jedini ozbiljnije šepa na listi ostvarenih zadataka.