Kad ste posljednji put posudili film u videoteci? Ono, baš da ste se spustili iz zgrade do prve kvartovske ustanove za posudbu ne baš friške, ali koliko-toliko recentne filmske ponude na mediju koji ste odnijeli kući, pregledali, vratili i za to platili?

Danas, kada je filmska, baš kao i svaka druga ponuda zabavnih sadržaja u tolikoj mjeri digitalizirana da uz kablovsku, MAXtv i internet nitko više ne ganja fizičke medije, videoteke postaju dijelom povijesti, skorašnjim predmetom arheologije i kulturnih studija koje će započinjati s 'bilo jednom...'

Uskoro će posve izumrijeti navika zurenja jednim okom po policama, a drugim po lijepoj djevojci koja za pultom nezainteresirano lista ženske magazine, čekajući da se konačno odlučite što ćete sve odnijeti kući za vikend; nema više neugodnog prebiranja po polici s novim pornićima, posuđivanja B-akcije na temelju što urnebesnijih naslovnica niti rasprava o tome kako je moguće da remek-djela poput 'Apokalipse danas' i 'Taksista' stoje gotovo netaknuta, dok sve recentne romantične komedije izgledaju kao da je na njima netko rezao luk i slaninu.

Videoteke izumiru, kako je još lani na tportalu pod naslovom 'Zanimanja na rubu izumiranja' konstatirao Luka Filipović, svrstavši videotekarstvo uz bok antikvarijatima i serviserima televizora. No smrt videoteka ne događa se samo u Hrvatskoj. Nedavna vijest o bankrotu golemog američkog lanca Blockbuster zvuči šokantno – na prvu, ali ako znamo da situacija u videotekarstvu odavno nije bajna, na drugu samo slegnemo ramenima i zaključimo: 'Logično...'

Još prije nekoliko godina osobno sam u Chicagu, u čak dvije Blockbusterove poslovnice, kupovao pune vreće DVD-a za sitniš, hrpetinu novih i starih hitova na trajnoj posudbi. To nikada, ali nikada nije bio dobar znak za opstanak biznisa koji živi od posudbe, ali ne i od njezine trajne verzije. Baš kao i u lokalnoj videoteci u Zagrebu, koja također već godinama zjapi sablasno prazna, smanjujući prostor iz dvosobnog stana u obrt naguran u sobičak veličine proširene špajze, s umornim mačkom kao jedinim redovnim gostom koji drijema na radijatoru, sanjajući filmske snove. Čak i vlasnik više vremena provodi ispred, pričajući s prijateljima s cigaretom u gubici, nego za katalogom, blagajnom i hrpama medija koje treba razvrstati po policama.

Američki Blockbuster Inc. prije nedavnog bankrota bio je dominantan videotekarski lanac u SAD-u te jedan od najpoznatijih video brendova na svijetu, osnovan još 1985. godine u Dallasu. Lanac koji je osamdesetih popularizirao VHS, doduše još uvijek djeluje u svojih 3300 trgovina, iako se očekuje da će novi vlasnici, na čelu s investitorom Carlom Icahnom, nakon sređivanja papirologije i revizije poslovanja morati zatvoriti nekoliko stotina podružnica, čime bi tisuće ljudi mogle ostati bez posla.

Objašnjenje za probleme? Nove navike. Amerikanci su, baš kao i Hrvati (iako još uvijek ne u toliko velikom broju), digli ruke od odlazaka u videoteke te se posve okrenuli kućnom principu – zašto izlaziti van kad možeš naručiti dostavu Netfixa, koji će ti donijeti film kući poput pizze ili računa za struju, uključujući bezbroj kablovskih i on demand TV programa koji prikazuju isto ono što se dosad nalazilo u videotekama. Blockbuster je zbog svega toga nagomilao dug od nevjerojatnih milijardu dolara. Netflix je, s druge strane, zabilježio porast zarade od milijun dolara u 2002. do 15 milijuna u 2010. Tu je i Redbox, svojevrsni 'videoautomat', kiosk koji vam nudi filmove bez komunikacije s ljudima, a čiji broj na američkim ulicama raste za oko 500 novih mjesečno. Svi od iTunesa do Xboxa nude filmove digitalno, na 'posudbu' iz fotelje.

Ipak, zahvaljujući investicijama i golemim ulaganjima, Blockbuster će nastaviti postojati te na terenu pokušati popraviti svoje poslovanje, zasad nepoznatim metodama. U Hrvatskoj, s druge strane, obrtnicima koji su prije desetljeće ili dva ušli u taj biznis, vođeni prvo VHS, a potom i DVD revolucijom, ne piše se dobro. Još u travnju ove godine, Večernji list nazvao je videotekarstvo 'poslom bez budućnosti', s naslovom članka koji nosi vrlo jasnu poruku: 'Videoteke izumiru – od 1500 prije pet godina, danas ih radi 150!'