I niste baš nešto produktivni uzme li se u obzir da ste od 1994, kada ste osnovani, do danas, objavili svega tri, odnosno četiri albuma. Nedavno ste u jednom intervjuu izjavili da ste strogi, lijeni i neodlučni i da vam zato tako dugo treba da snimite album. Zašto ste tako strogi prema sebi i svom kreativnom radu?

J: U tekstu stoji i da smo lijeni, možda je to najvažniji uzrok rijetkog izdavanja albuma. A što se tiče strogoće, ja sam osobno u stanju jako dugo vrtjeti u glavi neku ideju i predočiti je ostalima tek kad sam siguran da je vrijedna.

P: A i radilo se puno toga naokolo. Kada se sve to zbroji, i nismo tako neproduktivni. Puno je faktora koji usporavaju. No sve to zvuči kao opravdanje, a nije ni nama drago što izdajemo rijetko.

Godine 2006. vaša pjesma 'Treblebass' osvojila je Porin u kategoriji pjesme godine. Ujedno vaš najveći hit zapravo odskače od ostalih pjesama i albuma 'La La' na kojem je objavljen, kao i svih ostalih albuma. Je li vam 'Treblebass' više pomogao u popularnosti ili odmogao zbog te činjenice?

J: 'Treblebass' je za nas očigledno bio važan, mislim da ne bismo sada razgovarali da se nije dogodilo sve što se tada dogodilo. To je činjenica. S druge strane, donio je i masu nama prilično neugodnih stvari. U nekom trenu su dvorane u kojima smo svirali bile pune ljudi koji su došli čuti 'Treblebass', a ne Svadbas. Pretpostavljam da su u tim trenucima u problemu bili i ti ljudi, jednako kao i mi. Ipak, nakon nekog vremena stvari su sjele na mjesto, sve se to polako iskuliralo i danas smo na nama komotnoj poziciji. Doduše, vjerojatno ćemo zauvijek odgovarati na pitanja o 'Treblebassu'… To je valjda tako.

Ima li na vašem novom albumu 'Još' sličnih pjesama koje bi mogle odjeknuti kao 'Treblebass'?

J: Kad smo izdavali 'Treblebass', nismo imali pojma što će se dogoditi, pa tako ne znamo ni sada. Ne idemo za tim. Mislim da je naš novi album zaokružena cjelina, meni osobno najbolje funkcionira kad se sluša u kontinuitetu. Možda je to dio odgovora…

P: Ja mislim da nema, ali ne mogu biti siguran u to. Da mi je netko prije izdavanja 'La La' rekao da će 'Treblebass' biti tako uspješan, mislio bih da je lud. Kad takve stvari napraviš slučajno, nikad ne znaš kada će se slučajnost ponoviti. U svakom slučaju, nitko nije razmišljao u stilu 'ajmo napraviti neku hitčinu pa smo mirni'. To nitko od nas ni ne zna.

Na novom albumu ste ponudili izuzetno svjež i pitak indie pop zvuk i predstavili se publici ravnopravni sa svjetskim zvijezdama indie scene. Oni upoznati s vašim dosadašnjim radom mogu lako zaključiti da je to samo nastavak vaše kreativne karijere, no jeste li pjesmama na novom albumu podilazili publici koja uživa u izvođačima aktualne svjetske indie ponude tipa Bon Iver, The National, Fleet Foxes…?

J: Nismo nikome podilazili. Zadovoljavali smo sebe, kao i uvijek. Kad bismo slučajno i bili proračunati, sumnjam da bismo odlučili da je naročito financijski korisno podilaziti malobrojnoj domaćoj indie publici…

P: Podilazimo samo sebi samima i vlastitim ukusima, mislim da to jedino ima smisla. Uostalom, koliko uvjerljiv možeš biti na albumu ili koncertu ako si radio razmišljajući o tome kome će se to svidjeti? U našem slučaju to ne ide.

Što vas osobno čini sretnim od aktualne svjetske indie scene? Koji izvođači, koji albumi, koje pjesme, čiji koncerti…?

J: Nisam baš jako u toku… Meni najdraži album prošle godine je 'Let England Shake' PJ Harvey, a najbolji nastup uživo Portishead. Ne zvuči baš naročito aktualno, znam, ali tako je ispalo. Iskreno, nisam baš lud za trenutnom indie scenom.

P: Ja isto slabo pratim… nekako sam se u zadnje vrijeme vratio u nadoknađivanje propuštenog. Trenutačno sam više u sedamdesetima. Inače mi je 'Suburbs' Arcade Fire daleko najbolji album u zadnjih nekoliko godina.

Koje su bile vaše inspiracije, vaši strahovi i vaše ljubavi dok ste stvarali pjesme za novi album?

J: Teško je to sad realno sagledati, s obzirom da je album nastajao prilično dugo vremena. Vjerojatno je to bazično album o prolaznosti, smrti i govnima koja nas okružuju. Nije tematski baš originalno, ali je ovaj put barem utemeljeno u stvarnim iskustvima.

Pjevačica Svadbasa Ljubica Gurdulić napisala je tekstove za dvije pjesme na novom albumu, i to obje prekrasne pjesme ('Tvoja' i 'Glas u ušima'). Jeste li je vi pozvali da se uključi u rad benda ili se ona poželjela malo više kreativno izraziti?

J: Ona se uvijek želi izraziti. I na 'La La' je bilo njenih pjesama…

P: Ljubica odavno piše pjesme i sve je bolja u tome. Ustvari mi je drago što nas je više. Raznolikost je dobra za bend ako se sve te ideje iz različitih glava uspiju složiti u cjelinu. To je težak proces, ali ako uspije, rezultati su pravi.

Iako vas nije bilo sedam godina, promocija najnovijeg albuma 'Još' održana u Malom pogonu Tvornice kulture privukla je neočekivano mnogo publike. Kakav je bio osjećaj promovirati nove pjesme pred publikom koja vas se očito zaželjela? Jeste li imali tremu?

J: Bilo je lijepo. Prije nastupa nismo imali tremu, ali nam baš i nije bilo svejedno kad smo se popeli na pozornicu. Ustvari, stvarno nismo očekivali pun klub i to nas je malo zaskočilo.

P: Ja sam se jako utremario. Koliko god da smo se uvježbavali za tu večer, teško je prvi put svirati nove pjesme pred publikom. Pogotovo ako to nisi radio tri godine. No ispalo je dobro.

Vaš prethodni album 'La La', unatoč velikom hitu 'Treblebass', kao da je pošao mimo medija unatoč možda vašem najboljem albumu dotad. Koliko vam je važna percepcija glazbe koju stvarate u domaćim medijima?

J: Mediji su nam bitni samo kao sredstvo pomoću kojeg će naša muzika doći do publike. Nismo baš od eksponiranja bez razloga. Kada imamo album, govorimo o njemu. Kada imamo koncert, oglasimo ga. To je dovoljno.

P: Ne bih se složio da nas za vrijeme 'La La' nije bilo, po mom mišljenju nas je bilo i previše. Nitko od nas ne očekuje i ne želi biti po novinama samo zato što nešto doma kuha ili zato što je obukao jaknu domaćeg dizajnera. Ako želiš pričati o onom što radiš, nema baš puno prostora i ono malo što ima treba dobro iskoristiti.

U periodu od prethodnog albuma do aktualnog objavili ste i vaš prvi DVD i live album 'A/V' krajem 2007. godine, međutim promocija kao da je izostala. Zbog čega?

J: Iskreno, ne sjećam se baš najbolje. Kad snimaš live DVD, unaprijed znaš da se neće naročito dobro prodati, pa se valjda i ne ulaže neki ekstra trud u promociju. Uz to, dogodila se neka loša situacija tijekom proizvodnje pa su diskovi valjda mjesecima kasnili iz štamparije… To sigurno nije pomoglo…

P: Desila se ta nezgoda. DVD je trebao izaći oko Božića, a kasnio je mjesec dana zbog problema sa štamparijom. Osim toga, 'A/V' je planiran kao prijelazno izdanje između dva studijska albuma, a tada nitko nije znao da će naredni album izaći tek 2012. No nema veze, meni je jako drago da smo se upustili u to i da imamo tako dobar koncertni zapis.

Na početku karijere vaša se pjesma s prvog albuma našla i na američkoj kompilaciji 'Freshmaker 3' američke diskografske kuće Zark Records iako ste i tada pjevali na hrvatskom jeziku. Kako to da niste nikada napravili barem izlet i napisali neku pjesmu na engleskom jeziku te pokušali ostvariti karijeru izvan granica Hrvatske?

J: Na našem prvom albumu bilo je pjesama na engleskom, mislim da je u to vrijeme većina bendova u svojim počecima pjevala na engleskom. Kao, hrvatski nije bio dovoljno kul. Hvala bogu, to je brzo prošlo. Meni osobno ti pokušaji probijanja u inozemstvo zvuče kao prilična gnjavaža od koje nikad ništa… Oni koji su uspješni i vani postali su to jer su bili dobri i dosljedni sebi, a ne zato što su ulagali neki ogroman trud u to.

Puno pažnje poklanjate spotovima, no nakon suradnje s Daliborom Matanićem prvi spot za singl 'Daj' s novog albuma 'Još' režirao je Gonzo, koji ovih dana završava i spot za novi singl. Zašto Gonzo, a ne više Matanić?

J: Gonzo zato jer je dobar i zato što smo super surađivali na 'A/V'. S Dadom nema nikakvih problema, možda jednom ponovo snimimo spot s njim. Uz to, na prošlom albumu radili smo i sa Zoranom Stošićem i Ivicom Družakom, dakle nije uvijek bio samo Dado…

P: Dado je napravio neke od naših najboljih i meni najdražih spotova i sigurno ćemo raditi opet zajedno. S Gonzom smo prvi put radili na 'A/V', što je bio velik i vrlo zahtjevan projekt koji je režirao jako dobro, tako da je poslije toga bilo logično da radimo zajedno. On ima nevjerojatno oko za naš bend.

Sve se češće događa da bendovi odustaju od klasične suradnje s diskografskim kućama te poklanjaju svoje albume besplatnim downloadom, no vi ste ostali vjerni svojoj diskografskoj kući Menart. Zašto?

J: Ne znam. Vrijeme je brzih promjena, nitko ne zna kamo će sve to otići. Jedino u što sam siguran je to da naši mediji i dalje poklanjaju većinu pažnje onim izvođačima koji iza sebe imaju neku diskografsku kuću. A nama mediji trebaju jer želimo da nam ljudi dolaze na koncerte. Ne može jednostavnije.

P: Puno smo razmišljali o tome i na kraju zaključili da je ovako pametnije za nas, barem za ovaj album. Još je prerano za to. Opcija besplatnog downloada podrazumijeva da ti izdavač ustvari ne treba, a nama se ne da baviti prodajom benda. Ovako imamo našeg menadžera Sanjina i ljude iz Menarta koji se brinu za nas. No stvari se u diskografiji brzo i radikalno mijenjaju, pa tko zna za koju godinu...