Bloger tportala proveo je tjedan dana na biciklu vozeći se uz veličanstvenu i čudesnu rijeku Dravu. To je rijeka doživljaja koja spaja četiri države. Izvire u Italiji, a kroz Austriju sada već uz Dravu tutnji dvjesto tisuća biciklista na dan. Slovenija također gradi bike stazu odvojenu od ostalog prometa, a Hrvatska se priključuje projektu. Ambicije su da se vozi biciklom po izgrađenoj dravskoj biciklističkoj stazi od Toblacha u Italiji, preko Austrije i Slovenije, kroz Hrvatsku sve do Osijeka i ušća u Dunav. Ruta bi bila duga oko 700 kilometara
Njemački biciklistički klub ADFC najkompetentnija je institucija za ocjenu bike staza, a Dravsku bike rutu kroz Austriju ocijenio je s pet zvjezdica. Nema nijednog razloga da tako ne bude i kroz Sloveniju i Hrvatsku. Drava se sama nudi, svojim tokom stvara prizore, ali i skriva svoje tajne. Treba sjesti na bicikl i otkriti ih. Nećete požaliti. Osim na bajku, vozit ćete se na splavi po Dravi kao prije sto godina. Obići hidroelektranu muzej u Europi. Vidjeti najstariju slovensku crkvu. Posjetiti gradove Maribor, Ptuj i Varaždin. Voziti rafting na Dravi i ispirati zlato u Međimurju. To je sve cikloturizam.
Izgrađena je bike infrastruktura, bike staze su sigurne i odvojene od ostalog prometa. Jednu rutu fascinantnom čine sadržaji, ono što se može vidjeti, okusiti i naravno uživati u gastronomiji ili odmoriti. Meni je već ovo za pet, pogotovo kada to kažem nakon provedenih sedam dana uz Dravu. Sve ju više volim, a još više ljude koji žive uz nju i rade za cikloturizam i bicikliste.
vezane vijesti
Krenuli smo iz Pliberka po slovenski ili Bleiburga u Austriji. Moji domaćini u Sloveniji Uroš Rozman i Karmen Razlag odlučili su da promotivna vožnja nazvana Drava bike festival ne krene doslovno na granici Austrije i Slovenije, nego 30 kilometara uzvodno. Da malo vidimo usput što je to pet zvjezdica, koje imaju još samo tri bike staze u Europi. Lijepo je, no to nije ništa što mi ne možemo. Pogotovo jer Drava se nudi sama, samo trebamo svi prionuti poslu. Doduše, kada smo vidjeli strojeve i radnike koji popravljaju bike stazu u Austriji, to je već malo teže uočiti drugdje, pogotovo u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je trenutno problem pokositi travu oko postavljene signalizacije na ulazu Drava bikea u Hrvatsku. No siguran sam da će se pametnim pristupom sve to riješiti, kao i shvatiti da se biciklisti turisti ne mogu voziti po grubom makadamu i velikim komadima kamena, kao što je sada kod graničnog prijelaza Trnovec.
Slovenija je krenula vrlo ambiciozno u cijeli projekt i također mora još riješiti, tj. izgraditi zahtjevne dionice. Drava bike za sada kao međunarodni projekt obuhvaća rutu od Dravograda u Sloveniji do Legrada u Hrvatskoj na ušću Mure i Drave. No cilj je projekta asfaltirana staza, lagana i uglavnom ravna. Izgrađena kao bike autocesta. Prva dionica već je napravljena u dužini od sedam kilometara kod mjesta Ruše pokraj Maribora. Zapravo, cijela dionica kroz Sloveniju, koja je duga oko 150 kilometara, projektirana je i već su osigurana sredstva za izgradnju. Planirani rok završetka Drava bikea kroz Sloveniju je 2023. godina. Računa se da bi u ljetnoj sezoni njome prolazilo oko sto tisuća biciklista. No razmišljanja u Austriji i Sloveniji su takva da tako moramo napraviti sve do Osijeka i ušća u Dunav. Tada ćemo svi još više profitirati i imati puno veće brojke. Ne samo u biciklistima, već i eurima. O usluzi na ruti od smještaja do ostale ponude da ne govorimo. Drava bike ide 10 kilometara kroz Italiju, 290 kilometara kroz Austriju i 145 kilometara kroz Sloveniju. U Hrvatskoj dio do Legrada, gdje je definirana ruta, iznosi šezdesetak kilometara. No do Osijeka i ušća u Dunav bilo bi još oko 250 kilometara. Procjena je da bi cijela Drava bike ruta od izvora u Italiji, Toblach (1214 m), do Osijeka (85 m) bila duga oko sedamsto kilometara.
No kako je bilo zapravo na Drava bikeu po Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj? Gdje je bilo najljepše, a gdje najtiše ili jako divlje? U mrtvici na Dravi kod Varaždina. Kako to biciklisti obožavaju, čamcima smo prevezeni na drugu obalu i pozvani smo na rafting na Dravi. Meni je to bilo čak i malo čudno. Više nije. Je, to je bio laganini rafting, ali super avantura uz ovu našu na dva kotača. Skiper Nikola iz agencije More Adventure uveo nas je u jedan od sedamnaest sačuvanih rukavaca Drave. Mogli smo sići s čamca i biti kao komandosi do pasa u vodi u močvari. Dok me ujedalo deset komaraca u sekundi, bio sam baš sretan. Ima i toga, ali samo u cikloturizmu. U Varaždinu nas je očarao i bed&bike hostel te festival dvorišta koji smo obišli.
Najljepše je pak bilo Pri kovaču podno Pohorja. Uz piknik smo sami kovali svoja imena za uspomenu. Naravno, odjeveni kao pravi kovači. Nismo ni znali da nam je Tinca spremala svježi doručak koji je ukrasila netom ubranim biljem. Čvarci kakve nikada u životu nisam jeo s domaćom majonezom. Inače, ovo mjesto je omiljeno biciklistima koji savladavaju brdski dio dravske rute od Podvelke preko Lovrenca na Pohorju. Idealno za odmor ili noćenje. Ovdje prije stare hidrocentrale Fala postoji i supstitucija prijevoza vlakom za one koji ne žele savladavati uspon, tj. prema Mariboru ići preko Pohorja.
Uz Drava bike razvija se Drava splash, koji vodi Gregor Orešek, a objedinili bi svu vodenu ponudu na Dravi. A ima je u izobilju. Jedna od takvih je i splavarenje. Upravo smo imali priliku prvi se voziti na splavi za manje grupe do desetak osoba. Osvježenje na vodi uvijek dobro dođe, uz voće, domaće proizvode i hladno piće. U mjestu Muta kraj mosta preko Drave vrlo lako ćete naći splavare. Kao i restorane Mitnicu i Pri lipi te vidjeti najstariju crkvu u Sloveniji. Ovdje ruta ide dalje lijevom obalom Drave. Od Dravograda ide desnom obalom. Ima uspona, ali nisu preteški. Neka vam ne promakne dvorac Bukovje. Dalje ćete doživjeti Deželu i Dravu u njenom najboljem izdanju. Kažu da će najljepši dio bike ruta biti onaj uz Dravu koji se sada obilazi preko Pohorja ili se ide vlakom.
Za obilazak Maribora, Ptuja i Varaždina trebao bi čitav dan. Ipak, svakako navratite do mariborske Hiše stare trte ili loze. Vinska priča i muzej će vas oduševiti. I degustacija vina. Ovdje raste najstarija vinska loza na svijetu. Inače, bike put prema Ptuju i Ormožu još zovu Rimski put. Puno je nalazišta iz tog doba, poput svetišta još iz kamenog doba. Ptuj je pak najstariji grad u Sloveniji te sa svojim dvorcem i modernim vizurama uz Dravu i poznatim termama daje opet neku drugu sliku dravske rute - možete zaigrati i golf s nogometnom loptom. Ormož je s Jeruzalemom vinska regija. Ovdje se navodno samo pije vino. Imaju izvrsne pjenušce i ne preskupe. Svakako probajte. A tu su i nastale prve vinske ceste, pa je logično da je i bike ruta tu negdje. U tjedan dana turistički smo prošli oko 350 kilometara, skoro pola dravske rute. U budućnosti će se možda cijela ruta, kada bude izgrađena, dakle svih sedamsto kilometara, proći u tjedan dana. No bila bi šteta 'preletjeti' je na biciklu već sada, a ništa ne vidjeti ili posjetiti. Vjerojatno će biti idealna opcija obilaziti ju dva tjedna ili po dijelovima u više navrata. Drava bike je projekt svih projekata, nadam se da će svi to shvatiti, a potom i uživati. Neki u rekreaciji, neki u novim mogućnostima pružanja usluga novim turistima na biciklu.
