Odbrojavaju se zadnji dani do ovogodišnjih Oscara, a dodjela prestižnih nagrada ove je godine posebno uzbudljiva obzirom na činjenicu da je film redatelja Nebojše Slijepčevića 'Čovjek koji nije mogao šutjeti 'nominiran je za nagradu Oscar. Iako je to prva nominacija hrvatskog filma za prestižnu nagradu od osamostaljenja Hrvatske, hrvatski film se može pohvaliti s već tri osvojena kipića
Nebojša Slijepčević, hrvatski redatelj i scenarist te dobitnik tportalove nagrade Vizionar godine, nominiran je za Oscara Američke akademije filmske umjetnosti i znanosti u kategoriji najboljeg kratkometražnog filma za svoj film 'Čovjek koji nije mogao šutjeti'. Ta nominacija označava prvu nominaciju za Oscara za neki hrvatski film od osamostaljenja Hrvatske. Film je već osvojio prestižnu Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u Cannesu, što ga čini prvim hrvatskim kratkometražnim filmom s tim postignućem. Radnja filma smještena je u Bosnu i Hercegovinu 1993. godine i bavi se tematikom etničkog čišćenja, prikazujući hrabrost pojedinca koji se suprotstavlja nepravdi.
Iako od osamostaljenja nemamo sreće nominacija Nebojše Slijepčevića za prestižnu nagradu zasigurno predstavlja novo poglavlje u hrvatskom filmu. Ipak, hrvatski film je u doba Jugoslavije uspio osvojiti tri Oscara.
Animirani film koji je osvojio Oscara
Dušan Vukotić bio je prvi Hrvat koji je osvojio Oscara, i to 1962. godine za svoj kratki animirani film 'Surogat'. To je bilo iznimno postignuće jer je 'Surogat' bio prvi animirani film izvan Sjedinjenih Američkih Država koji je osvojio Oscara u kategoriji najboljeg crtanog filma. 'Surogat' je desetominutni crtani film za odrasle, redatelja i glavnog animatora Dušana Vukotića i scenarista Rudolfa Sremca iz 1961. Film je nastao u skromnim prostorijama Studija za crtani film Zagreb filma u zagrebačkoj Vlaškoj ulici.
Radnja filma prati neobičnog trokutastog lika koji dolazi na plažu i napuhuje sve što mu je potrebno, uključujući i partnericu. Kroz ovu naizgled jednostavnu priču, Vukotić je stvorio oštru satiru na ljudsku sklonost prema umjetnim zamjenama i površnost modernog društva.
'Surogat' se ističe svojim inovativnim pristupom animaciji. Umjesto tada dominantnog Disney stila, Vukotić koristi geometrijske oblike i reduciranu animaciju, stvarajući jedinstveni vizualni identitet koji je odmah prepoznatljiv i koji je kasnije utjecao na mnoge animatore diljem svijeta.
Osim Oscara, 'Surogat' je osvojio brojne nagrade na međunarodnim filmskim festivalima, potvrđujući svoju umjetničku vrijednost i univerzalnu poruku. Film je postao jedan od najprepoznatljivijih predstavnika Zagrebačke škole crtanog filma, utječući na generacije animatora koje su uslijedile. Vukotić je pak bio ključna figura Zagrebačke škole crtanog filma i njegov rad je imao značajan utjecaj na animaciju diljem svijeta.
Zanimljivo je da su čak i stvaratelji popularne animirane serije 'Simpsoni' priznali utjecaj 'Surogata' na svoj rad, što svjedoči o dalekosežnom utjecaju ovog hrvatskog remek-djela.
Branko Lustig osvojio je čak dva Oscara
Branko Lustig je osvojio dva Oscara, čime je postao jedina osoba rođena na teritoriju današnje Hrvatske s dva Oscara.
Lustig je svoj prvi Oscar osvojio 1994. godine za film 'Schindlerova lista', remek-djelo Stevena Spielberga o Holokaustu. Kao preživjeli logoraš Auschwitza i Bergen-Belsena, Lustig je u ovaj projekt unio osobno iskustvo, što je pridonijelo autentičnosti i emotivnoj snazi filma.
Svoj drugi Oscar Lustig je osvojio 2001. godine za epski spektakl 'Gladijator' redatelja Ridleyja Scotta. Ovim postignućem, Lustig je postao jedini Hrvat s dva Oscara i jedan od rijetkih producenata koji su osvojili ovu prestižnu nagradu za dva tako različita filma.
Branko Lustig je kao dijete preživio strahote koncentracijskih logora u Auschwitzu i Bergen-Belsenu, a nakon započete karijere u Jadran Filmu krajem osamdesetih se odselio u SAD. Lustigova karijera u Hollywoodu započela je kasnih 1980-ih, a osim 'Schindlerove liste' i 'Gladijatora', producirao je i druge značajne filmove poput 'Pada crnog jastreba', 'Kraljevstva nebeskog' i 'Američkog gangstera'.
Lustigovo osobno iskustvo dalo je posebnu težinu njegovom radu na 'Schindlerovoj listi'. Njegova životna priča i profesionalni uspjeh čine ga jednom od najznačajnijih figura hrvatske kinematografije. Branko Lustig preminuo je 14. studenog 2019. u Zagrebu, u 88. godini života311. Ostavio je za sobom bogato nasljeđe koje nadilazi filmsku industriju, postavši simbol preživljavanja, uspjeha i humanosti.
Značaj za hrvatsku kinematografiju
Ova postignuća postavila su Hrvatsku na svjetsku filmsku kartu. Vukotićev Oscar je otvorio vrata za priznanje animacije kao ozbiljne umjetničke forme, dok su Lustigovi Oscari pokazali da hrvatski filmski stvaratelji mogu postići uspjeh na najvišoj razini u Hollywoodu.
Sada, s nominacijom Nebojše Slijepčevića, hrvatska kinematografija nastavlja svoj uzlazni put na međunarodnoj sceni. Ova nominacija ne samo da potvrđuje kvalitetu hrvatskog filma, već i otvara nove mogućnosti za buduće generacije filmskih stvaratelja u Hrvatskoj.