Teško da itko može dosegnuti razinu popularnosti koju već preko pola stoljeća održava najpoznatija i najkontoverznija platinasta plavuša na svijetu - Marilyn Monroe. Holivudska starleta, seks bomba, glumica, model i apsolutni vamp nakon smrti postala je neslomiva legenda.

Rođena je 1926. godine u Minnesoti kao Norma Jean Baker Mortenson. Majka je nije mogla odgajati, pa ju je dala u sirotište, gdje je živjela do sedme godine. Nakon toga majka joj se nakratko vratila, ali ju je potom još jednom napustila, nakon živčanog sloma.

Mnogo je tuge u obitelji slavne glumice. Majka je bila depresivna, a ujak i pradjed su počinili samoubojstvo vješanjem. Marilyn je provela većinu djetinjstva kod skrbnika i promijenila 12 skrbničkih obitelji. Sirotište Hollygrove, u kojem je provela dio života, danas ima muzej u hodniku posvećen glumačkoj legendi.

Imala je polusestru Berniece Baker Miracle. Nisu se poznavale sve dok Berniece nije bilo 19, a Norma Jean 12 godina. Kad su saznale jedna za drugu, ostale su u bliskom kontaktu, a Marilyn je polusestri ostavila 10.000 dolara u oporuci.

Do slave je krenula pozirajući za fotografije - bila je Playboyeva prva zečica 1953. godine. Premda je za fotografije pozirala 1949. godine i dobila tek 50 dolara, Hugh Hefner otkupio ih je za 500, te stavio Marilyn na naslovnicu prvog izdanja Playboya.

Prije nego je snimila film 'Ladies of the Chorus' (1948.) dr. Walter Taylor, ortodont specijaliziran za plastičnu kirurgiju  joj je popravio prednje zube koji su stršali. 1950. godine je bila na plastičnoj operaciji nosa (stanjen je) i brade (dobila je implantant koji se s vremenom apsorbirao) pa Marilynka spada među prve hollywoodske ljepotice koja se podvrgla kozmetičkim operacijama.

Sladoledi, crveno meso i deset minuta vježbanja dnevno bili su idealan recept za Marilyn Monroe liniju koja je cijeli život nosila veličinu 40. Kao dio svojeg režima vježbala i sa utezima, a pred kraj života, 1962. godine se počela baviti i jogom te je bježala sa sunca kada god je to bilo moguće kako bi očuvala svoju bijelu put. Godine 1952. je napisala prvi holivudski vodič za vitku liniju za časopis 'Pageant'. Naslov 'Kako održavam formu' prikazuje kako tada 26-godišnja Marilyn s lakoćom održava svoje slavno tijelo.

Najradije je nosila crveni ruž te je šminkom naglašavala oči, a njezin najomiljeniji parfem bio je Chanel N°5 kojeg je često dodavala i u kupke. 

Nikada nije nosila gaćice pa joj zbog toga kad je umrla njena garderobijerka s odjećom, njenom omiljenom zelenom haljinom, nije poslala gaćice. Zato je poslala umetke za grudi koje je Marilyn počela nositi pokraj života. Nakon što bi obukla grudnjak za njega bi s vanjske strane pričvrstila umetke (s bradavicama) kako  biizgledalo da ne nosi grudnjak, a da su joj grudi još uvijek jedre.

Zavela je braću Kennedy, Roberta i Johna, a iza sebe je imala tri braka - s Jimom Doughertyjem, Joeom DiMaggiom i Arthurom Millerom. Među njenim drugim poznatim ljubavnicima je Yves Montand, kao i Marlon Brando te Frank Sinatra (s kojim je nekoliko mjeseci živjela u stanu u New Yorku, i koji joj je ostao bliski prijatelj do kraja života). U njegovom je društvu provela i posljednji vikend svog života. Navodno ju je upozoravao da drži jezik za zubima po pitanju braće Kennedy. 

Autor Norman Mailer, u svojoj knjizi 'Marilyn' je napisao da mu je Milton Greene, fotograf i bliski Marilynin prijatelj rekao kako mu se Marilyn Monroe povjerila da je imala nekoliko abortusa. Mailer tvrdi da ih je imala najmanje 12 prije 29 godine.

Njezin pseudonim bio je Zelda Zonk kojeg je koristila da zadrži privatnosti dok je putovala i prijavljivala se u hotele.

FBI posjeduje dosje od 34 stranice, u kojima stoji da je Marilyn Monroe simpatizirala komunistički pokret. Uključene su njena molba za izdavanje više za posjetu USSR-u kao te njezina intimna poznanstva s osobama za koje je FBI vjerovao da su komunistički simpatizeri.

Kako nije htjela da je smatraju 'glupom plavušom', u slobodno vrijeme je čitala te je posjedovala mnogo knjiga. Prema aukcijskoj kući Christie's koji su 1999. godine rasprodali njenu ostavštinu, njena  biblioteka sadržavala je preko 400 knjiga među kojima su bile Tolstoj, Dostojevski, F. Scott Fitzgerald, Camus i Freud. Iznimno je cijenila učenje. Tako je, na primjer, 1952. godine slušala predavanja na sveučilištu UCLA u Kaliforniji, iz područja povijesti i književnosti.

Bila je spremna na sve kako bi je jednog dana doživjeli kao ozbiljnu glumicu, no na putu ka ostvarenju snova ispriječio joj se neprijatelj – njena vlastita psiha. Bojažljiva, beskrajno nesigurna i sklona anksioznosti nije uspijevala pronaći samopouzdanje nužno ne samo za napredak svoje karijere već i sebe kao osobe.

Posljednje godine života su joj bile u znaku bolesti. Zbog kašnjenja, drogiranosti i izgubljenosti bila je napouzdana i njom je bilo teško raditi. Navodno je umrla od predoziranja barbituratima, a točne okolnosti njezine smrti i danas su predmet nagađanja. No posve je jasno da je godinama uspijevala opstati samo zahvaljujući gomili lijekova i litrama šampanjca koje je lila u sebe ne bi li zaboravila sve ono što ju je uništavalo – nemilosrdna filmska industrija, strah da će završiti u ludnici kao njena majka, muškarci koji su je samo iskorištavali i nemogućnost da se ostvari kao majka.