Rustem-paša Opuković osmanski general je i državnik hrvatskog porijekla, iz Bosne.

Poznat je i kao Damat Rüstem-paša (damat - mladoženja osmanske dinastije), te također Hırvat Rüstem-Paşa (Hırvat - Hrvat na turskome).

Jedan je od poznatih pripadnika zajednice Hrvata u Osmanskom Carstvu, koji je živio i radio na prostoru današnje Turske.

Rustem-paša rođen je u Skradinu u hrvatskoj katoličkoj obitelji, kojoj je otet i odveden u Carigrad, gdje se školovao i izgradio zavidnu vojnu karijeru.

Podaci na Wikipediji kažu da je Rustem-paša postao guverner Diyarbakira, grada na Tigrisu u sjeveroistočnoj Anatoliji. Nosio je i titulu rikabage (ričab-aga), ceremonijalnoga dužnosnika koji sultanu pridržava stremen dok se uspinje na konja. Ubrzo je postao damat, mladoženja osmanske dinastije, kada se 26.  studenog. 1539. oženio s Mihrimah (Merima), kćeri Sulejmana Veličanstvenoga.

Pet godina kasnije sultan Sulejman postavio je Rustem-pašu za velikoga vezira Osmanskoga Carstva. Njegovu je imenovanju i napredovanju bez sumnje pomogla i Rokselana (Hurem), izuzetno utjecajna Sulejmanova žena i majka princeze Mihrimah.

Rustem je za velikoga vezira imenovan s jasnom zadaćom obuzdavanja inflacije i punjenja državne riznice.

Ubrzo nakon Mustafina ubojstva Sulejman je, na Rokselanin (Huremin) nagovor, u Bursu poslao ubojice koje su se riješile Mustafina sina Murata. Nedugo nakon toga umro je i Džihangir, najmiliji sultanov sin.

Jasno je da je Rokselana (Hurem) preko Rustem-paše pripremala put do trona za svoga sina koji će kasnije postati sultan Selim II. Iako je iz svega izvukao živu glavu, Rustema povijest nije zapamtila po dobrome, a turski ga pisci i kroničari nisu štedjeli pa lista njegovih nedjela ide u nedogled., odnosno sve do smrti. Kao veliki vezir uzimao je mnogo bogatstva i puno mita. Međutim, uzimanje mita u ono doba, u Osmanlijskom Carstvu, bilo je uobičajeno, a svoje je bogatstvo trošio na gradnju javnih zgrada, džamija i osnivanje dobrotvornih zaklada.

Kad je preminuo, posjedovao je 815 posjeda u Rumeliji i Antoliji, 476 mlinova, 1.700 robova, 2.900 ratnih konja, 1.106 deva, 600 srebrom ukrašenih sedala, 130 pari zlatnih ostruga, 769 bogato ukrašenih sablji, 800 ugraviranih Kur'ana, 32 draga kamena vrijedna 11 milijuna aspri (aspra ili akča - turski srebrni novac) te oko dva milijuna dukata u gotovini.

Većinu ovoga nevjerojatnog bogatstva naslijedila je pašina udovica Mihrimah. Sahranjen je u turbetu (mauzolej) u dvorištu džamije Šehzade u Istanbulu.

U spomen na Rustem-pašu izgrađena je i džamija Rustema-paše u istanbulskoj četvrti Hasırcılar Çarşısı u Eminönü. Dizajnirao ju je otomanski carski arhitekt Mimar Sinan za Rustem-pašu, a gradnja je trajala od 1561. do 1563.