Naime, domaćinstvo završnog turnira dodijeljeno je Kotoru, a isti bi se trebao igrati u bazenu koji nosi ime proslavljenog vaterpolista Primorca Zoranu Gopčeviću, kojeg Hrvatska optužuje za ratne zločine u logoru Morinj, koji se nalazio u Boki kotorskoj.

Hrvatski vojnici i civili s dubrovačkog područja, koji su tijekom srpske i crnogorske agresije na Hrvatsku bili zatočeni u Morinju, tvrde da je Gopčević tamo bio zapovjednik straže koji je ispitivao zatočenike te dopuštao vojnicima JNA i crnogorskim civilima da tuku zatočene Hrvate i da ih je poticao na to.

Hrvatska je zbog toga ljetos slala prosvjednu notu Crnoj Gori pa u prosincu blokirala zatvaranje poglavlja pregovora s Europskom unijom, a hrvatski klubovi odbili igrati na bazenu spornoga imena.

Već je bilo problema zbog imena bazena u Kotoru

Dok su kotorski bazen renovirali, hrvatski igrali su u Budvi. Zbog spora su se predstavnici Hrvatskog i Crnogorskog vaterpolskog saveza dogovorili da će Primorac ugostiti Hrvate na nekom drugom bazenu, ali i da važi načelo reciprociteta pa da ni hrvatski klubovi neće dočekati Kotorane na njihovu glavnom bazenu. Tako je splitski Jadran bio domaćin Primorcu na šibenskoj Crnici.

Bazen u Kotoru ranije je nosio ime Nikše Bućina, antifašističkog borca koji je 1944. godine poginuo u borbi protiv četnika. Onda je prije tri godine grad Kotor odlučio da će tu čast dobiti Gopčević. On je s Jugoslavijom od 1977. do 1980. osvojio olimpijsko i europsko srebro te svjetsku broncu. Kao igrač Kotora osvojio je 1986. jugoslavensku duplu krunu. Umro je 2000. u 46. godini, dok je u Subotici vodio trening tamošnjeg Spartaka.

Mrcvarenje i ubijanje zatočenika

Tijekom agresije JNA, vojske bivše Jugoslavije i crnogorskih rezervista na Konavle i Dubrovnik 1991. godine, s tog su područja u Morinju privođeni i zatvarani muškarci hrvatske nacionalnosti. Tamo su izlagani fizičkim i psihičkim mučenjima. Prema pravomoćnoj sudskoj presudi sa suđenja za ratne zločine u Morinju, 'svjedoci tvrde da su svakodnevno udarani, tjerani da se međusobno tuku, pjevaju četničke pjesme, a dio njih je vođen i na lažno strijeljanje.' Kroz logor Morinj prošlo je između 300 i 450 hrvatskih zatvorenika. Prema neslužbenim informacijama, od posljedica torture preminulo ih je 8.

Za kršenje pravila Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima osuđena su četvorica bivših rezervista JNA na ukupno 12 godina zatvora. Zbog zlostavljanja, četiri godine zatvora dobio je Ivo Menzalin, a Špiro Lučić i Boro Gligić po tri godine, dok je Ivo Gojnić osuđen na dvije godine zatvora. Crnu Goru je tužilo 207 bivših hrvatskih logoraša Morinja, a država je do sada isplatila 1.4 milijuna eura odštete za 145 logoraša. Crnu Goru su tužila i dvojica vojnika JNA za duševnu bol, a nakon što su oslobođeni optužbi da su mučili zarobljene Hrvate, njima je isplaćeno 120.000 eura.