Čini se da Rozovu avanture nikad nije dosta – 2009. je skočio u krater još uvijek aktivnog vulkana na Kamčatki, iste je godine zbog snažnog naleta vjetra zamalo nastradao pri skoku s najviše zgrade u pakistanskom gradu Karachiju, 2010. je odlučio otići na Antarktiku gdje je skočio s vrha planine Ulvetanna, a prošle je godine obukao wingsuit i skočio s Mont Blanca, ušavši u povijest kao prvi čovjek koji je izveo BASE skok s najvišeg vrha u Alpama.

Rozov sam sebe s razlogom naziva 'BASE penjačem'. Iznimno je vješt penjač i usponom na Shivling još jednom je dokazao da mu se nije problem popeti na bilo koji vrh s kojega poželi skočiti.

Ekspedicija na Himalaji trajala je ukupno 30 dana, od čega je sam uspon trajao 6. Rozov je s dvojicom kolega, Aleksandrom Ručkinom i Viktorom Volodinom, 25. svibnja u 13:30 stajao na samome vrhu, na 6543 metra visine. Idealno mjesto za skok pronašao je nešto niže, na visini 6420m. Svega 90 sekundi kasnije spustio se na ledenjak u podnožju, 2200m niže od mjesta s kojega je skočio. Spomenimo i to da je spuštajući se prema podnožju dosegao brzinu od 200 km/h. Njegovi su se kolege spuštali 3 dana.

'Ovo je moj prvi projekt na Himalaji. Nije baš sve teklo glatko, imali smo nekih poteškoća, no drago mi je da smo uspjeli u onome što smo naumili,' rekao je Rozov.

Rozov, Ručkin i Volodin u povijest su ušli i kao prvi Rusi koji su se popeli na Shivling, vrh do kojega vode teški i opasni pravci i koji je prvi put osvojen 1974. godine. Ovaj vrh zbog njegova oblika često nazivaju 'Matterhornom Himalaje', a u njegovom se podnožju nalazi jedan od vodom najbogatijih izvora rijeke Ganges.