Tradicionalnu, 29. veslačku regatu Croatia Open, što će se održati na Jarunu 14. i 15. travnja, mjesecima su pripremali, skrbeći za stotinu i jednu stinicu, predsjednik, tajnik i izvršni direktor Zagrebačkog veslačkog saveza Branimir Bašić, Srećko Šuk i Josip Kostelić te Vladimir Šubić, Mladen Mihovilić i nedavno preminuli Slavko Matoc (1931-2012), legendarni veslač, trener i dužnosnik veslačkog kluba Croatia.

Iz Croatije u organiziranju međunarodne priredbe uključeni su Vladimir Šubić, predsjednik kluba Davor Šug, Srećko Šuk i klupski tajnik Boris Rihtar.

'Svi zagrebački klubovi, a ne samo glavni organizator Croatia, sudjeluju u provedbi priredbe kakva je Croatia Open i to uz pomoć 130 volontera', ističe Srećko Šuk (54), tajnik Zagrebačkog veslačkog saveza.

O Šuku njegovi suradnici i prijatelji govore kao o čovjeku koji je cijeli život u veslanju potkrepljujući to brojkama: od 54 godine života, 42 su veslačke, što natjecateljske, što trenerske i izborničke, što dužnosničke.

Prva regata koja od 1992. nosi ime Croatia Open održana je 1983. pod nazivom Proljetna regata veslačkog kluba Croatia.

'U to vrijeme svaki klub bio je dužan organizirati regatu', podsjeća Branimir Bašić, predsjednik Zagrebačkog veslačkog saveza.

Nitko tada ni slutio nije da će klupska proljetna regata prerasti u cijenjeno, nezaobilazno međunarodno natjecanje.

'Slovensko veslanje, slikovito rečeno, eksplodiralo je 1982. Srećko Šuk bio je u odličnim sportskim i prijateljskim odnosima sa slovenskim veslačima, koji su počeli dolaziti na Croatijine regate. A kad su u svijetu vidjeli da slovenski asovi dolaze u zagreb, i ostali su počeli pristizati. Upravo Šukov angažman bio je odlučujući u rastu Croatijine regate', kaže Josip Kostelić, izvršni direktor Zagrebačkog veslačkog saveza.

Kao da želi odbiti pohvale na svoj račun, Srećko Šuk uzvraća:

'Dva su ključna razdoblja bitno utjecala da proljetna utrka po rijeci Savi postane jedna od najvažnijih regata na Jarunu. Jedno je bilo Zagrebovo domaćinstvo Svjetskim studentskim sportskim igrama 1987. i gradnja veslačke staze. Drugi ključan događaj u rastu regate Croatia Open bilo je stjecanje državne samostalnosti. Oba ta razdoblja obilježila su silan zanos i polet', objašnjava Srećko Šuk.

Trenerskim poslom počeo se baviti prije 34 godine, još kao student Kineziološkog fakulteta. Od 2003. tajnik je Zagrebačkog veslačkog saveza, ali aktivan je i trenerski podučavajući mlade.

'Nema ljepšeg osjećaja od zadovoljstva koje te obuzme kad spoznaš da si nekoga naučio dobro veslati', tvrdi Šuk.
Rad s mladima, svjedoči, je ključan:

'Katkad te obuzme smijeh kad vidiš nekog veterana kako i u tim poznim veslačkim godinama čini pogrešne pokrete. Mislim da je silna odgovornost na trenerima. Ako nisi dorasao tom poslu, možeš sve pokvariti'.

Šuk katkad sjedne u čamac za kormilo, ali na Jarunu ga možete uglavnom vidjeti kako na biciklu prati veslače na vodi.

'A petkom redovno hakla nogomet', dobaci u šali Croatijin član Vladimir Šubić.

Šuk, međutim, nije zaokupljen svojim sportskim aktivnostima, makar bez veslanja ne može, nego očuvanju jarunske veslačko-kajakaške staze.

'Moramo je sačuvati za generacije koje će doći iza nas. Nezamislivo je da se na Jarunu održavaju utrke motornih čamaca. Na takvoj vodenoj stazi to nisam vidio nigdje u svijetu', završava Šuk.