Denis Špoljarić je, uz Damira Dominikovića, godinama bio oslonac obrane hrvatske rukometne reprezentacije, a danas uživa u obiteljskom životu u Berlinu i igrama za moćni Füchse s kojim je lani igrao polufinale Lige prvaka
Dempa, Ministar obrane ili, jednostavno, Špoljarić. Čovjek koji će zauvijek ostati zlatom upisan u povijest našeg rukometa nije na popisu reprezentativaca od SP-a u Zagrebu, kada je iznenađujuće 'prekrižen', ali i dalje igra na vrhunskoj razini i, naravno, prati prijatelje u Londonu.
'Kako ne. Imamo tu jedan hrvatski kafić u Berlinu i nađe se društvo pa navijamo. Gledali smo i Sandru, proslavili zlato i čekamo Španjolce', počinje Denis razgovor za tportal.
Što kaže Špoljarić. Je li ikada vidio uvjerljiviju ekipu i čvršću obranu?
'Ovo je čudo kako naši igraju, baš ih je lijepo gledati. Ako nastave u ovom ritmu, ne vidim tko bi nam mogao stati na put. Gledam protiv Danaca i ne vjerujem. Mi smo i u Portugalu razbili Dance, ali ovo im je puno jača ekipa, a nisu znali što će. Nabijaju po stativama, bacaju lopte, baš su bili nemoćni.'
Obrana?
'Najjači adut nam je visina u obrani, 'pola' šuteva završava u našem bloku. Mirko je odličan, lete kontre na sve strane, krila trpaju, ima gomila rješenja… Stvarno lijepo. Sjetite se kako su svi pljuvali Alilovića prije dvije godine, a sada je kralj.'
Špoljarić točno zna kakva je psihologija naše reprezentacije.
'Čujem se s dečkima, ali neću ih gnjaviti. Šta ću im ja sad 'visit za vratom', treba ih pustiti na miru. Ma znam ja kako to ide. Razbili su prvu, pa onda i Srbe i sad je to čudo od atmosfere. To je još jedan adut naših, jedan od mnogih.'
Svrbe li ga još dlanovi dok središnja obrana blokira šut?
'A uvijek će svrbiti, ali ne žalim više što nisam u reprezentaciji. Prošlo je dosta vremena i to je tako.'
Tko su najveći konkurenti Hrvatskoj za zlato?
'Teško je reći. Mislio sam da su Francuzi, ali su me razočarali protiv Islanda. Nisu više toliko brzi, škripi im tranzicija, ali njih se uvijek treba čuvati. Ne znam, možda taj Island, nisu uopće loši. Možda i Španjolska. Ima dobrih konkurenata, ali s ovakvom igrom smo za razinu jači od svih.'
Uživa u Füchseu gdje ima ugovor još dvije godine. Ljetos im je za jedan gol pobjeglo finale Lige prvaka.
'Berlin je čudo od grada, baš uživam ovdje. Klub je vrhunski, a s trenerom se idealno slažem. Stalno me štedi na treninzima. Ja hoću odraditi, a on me pošalje nazad i kaže 'ti ne moraš'. Füchse želi produljiti, ali vidjet ćemo. Još nisam odlučio što ću kasnije.'
Za dva tjedna će napuniti 33 godine, ali još ima puno za reći u vrhunskom rukometu. S reprezentacijom ima dva zlata i dva srebra, i uvijek će ostati upisan kao staloženi i betonski - Ministar obrane.