U emisiji 'Otvoreno' na HRT-u gostovali su predsjednici saveza naših najuspješnijih loptačkih sportova, zatim olimpijac Tin Srbić i glavni urednik Sportskih novosti Robert Šola te su govorili o slučaju Novaka Đokovića i problemima koje je sportu uzrokovala pandemija koronavirusa
Svi se pitaju kako će se razviti situacija s najboljim tenisačem današnjice Novakom Đokovićem.
'Bilo je, čini mi se, određenih propusta organizatora turnira. Mislim da je bilo propusta organizatora turnira, da neke stvari koje su bile prezentirane sudionicima turnira nisu do kraja bile jasne. S druge strane čini mi se da je bila i mala provokacija i ispitivanje granice Đokovića. Činjenica je da je Đoković bio u pravu, sud je tako odlučio, a iduća odluka koja bi bila donesena prvenstveno je politička odluka', istaknuo Tomislav Grahovac, predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza, za HRT.
Naime australski ministar za imigracije može poništiti odluku suca i deportirati Đokovića iz Australije.
'Pravnu bitku dobio je Đoković, imao je argumente da mu se dopusti igranje, a ova odluka će više biti politička nego pravna. Sportaš treba poštovati ono što je odlučio domaćin, ali očito to nije slučaj jer su ušli još neki tenisači koji nisu cijepljeni', istaknuo je gimnastičar Tin Srbić, osvajač olimpijskog srebra, te je dodao:
'Po meni je suluda stvar da je on bio u toj sobi četiri ili pet dana. Suludo mi je da teniski broj jedan nije mogao trenirati, svi mi sportaši znamo što znači ne raditi pet dana.'
Đoković je 16. prosinca bio pozitivan, a potom se družio s djecom i bio na intervjuu za L'Equipe.
'Kada gledamo tako, nitko ne može podržati to da je, ako je bio pozitivan i zaražen, normalno izlazio. Ovdje se radi o temi koju možemo gledati s dvije razine. Je li normalno da se takvo veliko natjecanje kao što je Australian Open igra tako da se svi ti tenisači moraju cijepiti. To da su oni započeli zaobilaziti svoja pravila, neke sportaše su pustili i naravno da je Novak tu vidio svoju priliku', rekao je Perica Bukić, predsjednik Hrvatskog vaterpolskog saveza, dodajući da kada se gleda sa sportske strane, treba dopustiti nastup Đokoviću.
'Najvažnije je po meni pitanje kako je Đoković uopće dobio vizu. Jer ako on ne ispunjava uvjete koji su već prije bili rečeni, on nije trebao dobiti vizu i svega toga ne bi bilo. U Australiji je sve poprimilo političke konotacije. Čim se politika upliće, naravno da to ne može završiti dobro. Mislim da jedna država kao što je Australija ispada neozbiljna. Ne može samo Đoković biti kriv. Kako ste mu dali vizu, kako ste mu je uzeli, zašto je pet dana u nekakvom pritvoru? Zašto još uvijek ne znamo ostaje li on ili ne. Sud je donio odluku, a ministar nije. Ministar sve odgađa za jedan dan ili za dva dana. Sve to sugerira da je tamo ogromna politička borba', istaknuo je Robert Šola, glavni urednik Sportskih novosti.
'Izuzetno su strogi uvjeti što se tiče Olimpijskih igara u Pekingu, razlika od Tokija je poprilična. Ide se u smještaj u olimpijsko selo, tamo se čekaju rezultati PCR testova, jedno pet, šest testiranja. Ako se nešto dogodi, ne znamo što nas čeka. Omikron je brzo mutirajući, 20 dana je do Igara, ali svašta može još biti', rekao je Damir Šegota, šef hrvatske misije Zimskih olimpijskih igara u Pekingu.
Dodaje da svi članovi delegacije moraju biti cijepljeni.
'Tko ne bude cijepljen, mora biti 21 dan u karanteni, znači zapravo ne mora ni dolaziti tamo.'
Govoreći o Đokoviću, Šegota kaže da nije meritoran u cijeloj priči te da je od svega nastao prvorazredan političko-sportski skandal.
'On je kao jedan od najvećih sportaša u ovom trenutku očekivao da će dobiti izuzeće, kao i neki drugi koji se nisu cijepili.'
Tomislav Grahovac, govoreći o Europskom rukometnom prvenstvu, kaže da još nije sigurno da Domagoj Duvnjak i Luka Cindrić neće moći nastupiti u grupnoj fazi jer ako na iduća dva testiranja budu negativni, moći će igrati.
'Opterećenje uoči Europskog prvenstva je ogromno. Izbornik ženske reprezentacije Nenad Šoštarić na zadnjem prvenstvu otprilike dva sata prije utakmice nije znao s kojim sastavom će igrati', istaknuo je, dodajući da se ne zna u kojem će sastavu reprezentacija nastupiti u Mađarskoj.
'To je ogroman pritisak, jednostavno na kraju ispada da osvajaju medalje na natjecanjima oni koji su zdravi, a ne oni koji su najbolji. Sportaši koji su imali covid imaju i velik broj ozljeda, prerano počinju s treninzima, tijelo nije pripremljeno. O tome se možda puno ne govori, ali je realno da je velik broj sportaša ozlijeđen. Da ne govorimo o posljedicama koje covid ostavlja, mnogi imaju brojne probleme.'
Covid je ostavio velike posljedice na sport, pa tako i na nogomet, rekao je predsjednik HNS-a Marijan Kustić.
'Prvi smo u Europi koji smo završili sva natjecanja, mislim da je poslije nas to još napravila Njemačka. Ljudi koji vode klubove morali su srezati troškove, izgubili su neke sponzore. To je doista velik novac. Duboko se nadam da će se sve nekako riješiti, ali činjenica jest da je sport na konopcima. Duboko se nadam da će se uz podršku Vlade RH naći sredstva da prebrodimo krizu koja je prisutna', jasan je bio Kustić.
'Sport je bio na koljenima i prije pandemije. Pandemija ga nije zakucala, ali je na putu da bude zakucan. Bojim se, ako se nešto jako brzo napravi, da klubovi nemaju šansu ostati, pa makar i poluprofesionalni. To je onda i početak kraja kada se govori o sportu. Danska nogometna liga je lošija od hrvatske, no HNL ima dva milijuna eura od TV prava, a primjerice Danska ima 70 milijuna eura. Dok se u Hrvatskoj ne pronađe način da klubovi imaju inicijalni novac potreban za život, mi ne možemo imati normalnu situaciju u kojoj klubovi mogu raditi. Kod nas je situacija takva da ako je predsjednik sposoban, onda klub živi. Ako nije, onda klub umire. A kod nas 99 posto klubova u biti umire. Imamo 99 posto nesposobnih predsjednika, što je suludo', dodao je prvi čovjek Sportskih novosti Šola.
Tin Srbić ističe da se djeca u Hrvatskoj vole baviti sportom.
'No danas ljudi koji vode stvari ne razumiju koliko je on bitan za zdravlje djece i ljudi. Imamo sjajne rezultate, govori se da smo sportska zemlja, no mislim da je to tako jer imamo ljude koji se bave sportom i zato što narod voli sport. Najveći je problem to da ljudi ne razumiju koliko je to bitno. Djeca imaju dva puta tjedno tjelesni po 45 minuta, od kojih se 15 minuta koristi na početku da se obuku, a onda isto toliko za presvlačenje, te stoje 15 minuta u vrsti i preskaču konop škaricama. Mislim da nije problem krenuti raditi bolji sustav. Ljudi koji su zdraviji i koji su aktivni, samim time će bolje proći u ovoj situaciji koja nas je zadesila.'