'U svakom našem oglasu za posao s pravom smo navodili da imamo ured s najljepšim pogledom u Osijeku', i složit ćemo se s Feđom Ivanšićem i Ivanom Rimcem, samozatajnim dvojcem koji je prije desetak godina odlučio udružiti znanje i vještine.

Upravo na Ivanšićev rođendan, tako se poklopilo, u ruke im je stiglo rješenje s Trgovačkog suda o registraciji Barragea.

Sada je to IT firma koja se vrti oko stotinu zaposlenih. Ured im je trenutno smješten na 11. katu osječkog Eurodoma, odakle puca najljepši pogled prema Baranji. Više i ne moraju loviti zaposlenike na taj pogled, jer im u posljednje vrijeme stiže sve više upita preko LinkedIna, ali i ostalih mreža.

'U Osijeku nas je oko 70, a imamo i kolege koji rade u Švedskoj. Biznis nam se grana u dva smjera, izgradnju softverskih rješenja, a drugi čine izgradnja i održavanje data centara specifičnih namjena', započinje razgovor Ivanšić za tportal.

Na sjeveru Švedske, gdje se temperatura na termometru ovih dana vrti oko minus 25 stupnjeva, s tamošnjim RISE-om, istraživačkim institutom Švedske, proizveli su modularno rješenje data centra, jednostavnije - kontejner u kojem su smještena računala.

U Boden, nekadašnju vojnu bazu na krajnjem sjeveru, rastavljenu krajem 90-ih godina, a iza koje su ostali prazna skladišta i piste, počeli su se useljavati data centri.

'Zrak je tamo jako suh, sada je oko minus 25 stupnjeva, jako je hladno, nema soli u zraku, pa su mikroklimatski uvjeti jako dobri za izgradnju data centara. Cijena struje je prihvatljiva jer dolazi isključivo iz rijeka, odnosno hidroelektrana. Šveđani su počeli i s postavljanjem solara unatoč tome što je šest mjeseci dan, a šest mjeseci noć, jer su izračunali da im se i oni isplate', objašnjava Ivanšić.

Ondje je na terenu oko 30 Barrageovih ljudi, svi odreda iz slavonsko-baranjske regije. Izmjenjuju se svakih 45 do 60 dana da bi se odmorili.

'Definitivno smo dokazali da se na sjeveru može proizvesti hrana na održiv način', sažima Ivanšić projekt koji su realizirali.

'Računala se hlade usisavajući hladan zrak iz atmosfere, a izbacuju topao, pa dolazi do miješanja, čime se dobije povoljna temperatura za plastenik u kojem rastu biljke. To je proof of concept i kružna ekonomija jer trošimo struju, ostvarujemo određeni prihod s tim računalima, upuhujemo zrak u plastenike, a otpadom iz proizvodnje hrane hranimo ribe u ribnjacima, čijim se pak izmetom gnoji zemlja na kojoj rastu te biljke u plastenicima', opisao je.

Dok su na krajnjem sjeveru Europe okrenuti obnovljivim i održivim izvorima, u srcu slavonske ravnice razvijaju softverska rješenja po mjeri i koriste infrastrukturu koju su razvili. A nisu radili samo u Švedskoj, svoj trag Barrage je ostavio i na Islandu, u Kini, Kazahstanu, Venezueli, Argentini...

'Naš je fokus od početka bio na tehnologijama za Web3, odnosno blockchainu, čime smo se jako rano počeli baviti', vraća se na same početke Ivanšić dok Rimac ističe da 'posao kojim se bave zadire u gotovo svaku industriju'.

'Tri su glavne djelatnosti i sve su, hajdemo to tako reći, uslužne. Razvijamo softvere po mjeri korisnika jer je u današnje vrijeme sve digitalizirano, a to uključuje životni ciklus koji je jako širok. Prema željama korisnika ubadamo se u svaku od tih točaka. Vrlo često radimo i cjelokupan projekt isporuke softvera koji uključuje fazu istraživanja, zaključivanja, cost benefit analize i ispitivanja baze korisnika, nakon čega kreće osmišljavanje korisničkog sučelja, cijelo 'setapiranje' za razvoj softvera i tek onda počinje pravi softwer development', kaže Rimac, napominjući da se kao agencija nisu specijalizirali, ali su radili na dosta hardvera i mobilnih aplikacija i sve im je to jako važno.

'Sve radimo, kako se ono kaže, s dušom. Jako nam je važno da izazovemo wow efekt kod klijenta, da pronađemo nešto o čemu nije razmišljao, poboljšamo ono što želi napraviti. To je ono što nas sve gura dalje', opisuje nam Barrageovu poslovnu filozofiju Rimac.

Kako su krenuli s blockchainom, radeći kao agencija za različite vrste industrije, što se popularno naziva fintech, razvijali su digitalna rješenja za modernije banke, a mogu se pohvaliti i onima u grupi travel & hospitality.

U tom segmentu imaju i svoj startup Travelspot, kao i u recruitment industriji Roango, jer su s tvrtkom Prototyp željeli talentima iz IT industrije omogućiti anonimno prijavljivanje za poslove te istraživanje karijernih mogućnosti bez otkrivanja identiteta. Posljednjih godinu i pol svoje snage usmjerili su i na umjetnu inteligenciju. Napominju da u tom segmentu imaju jako dobru poveznicu zbog infrastrukture koju fizički razvijaju, kao i softvera koji grade.

'Ovoga siječnja izbacit ćemo Hive Cloud, a on će se usmjeriti na tipove poslova potrebnih za umjetnu inteligenciju, metaverzum, jer je riječ o specifičnom tipu hardvera koji se tiče takvog tipa industrije', tumači Ivanšić, dodajući da se nalaze i u procesu za nekoliko tendera za izgradnju sličnih cloud rješenja.

'Prije godinu dana zauzeli smo stav kao firma da je to jedna od strategija koje želimo razvijati. To nam je definitivno interesno područje', zaključuje. Otvorili su ured u Našicama te su u manje od mjesec dana zaposlili 10 ljudi.

'Shvatili smo da u regiji ima puno talenata koji žele ovdje i živjeti. Mislimo nastaviti s time te se proširiti na ostala mjesta i gradove u ovom istočnom dijelu Hrvatske, kao što su Vinkovci, Vukovar, možda i Slavonski Brod', poručuje Rimac napominjući kako im je cilj omogućiti mladim ljudima dobru karijeru i mogućnost profesionalnog razvoja bez odlaska iz Slavonije.