Institut Ruđer Bošković (IRB) privlači radnu snagu, i to ne bilo kakvu. Riječ je o ljudima s diplomama, obrazovanim na najboljim sveučilištima. IRB zapošljava vrijedan ljudski kapital: u njemu radi više od 500 znanstvenika i istraživača u 82 laboratorija. Među njima je i 35 stranaca; njih 14 zaposleno je za stalno. Dolaze iz svih krajeva svijeta: od Italije, Francuske i Španjolske, preko Srbije, Bugarske i Rusije, do Kazahstana, Pakistana i Kine. Tko su, čime se bave i kako im je u Hrvatskoj, pitamo računalnu kemičarku iz Indije, eksperimentalnog fizičara iz Finske i Turkinju koja se bavi zelenom kemijom.

Dr. sc. Radha Dilip Banhatti viša je asistentica u Grupi za računalne bioznanosti. Ovaj tim okuplja istraživače s područja računalne i teorijske kemije, biokemije i biofizike. Stručnjake koji barataju pojmovima poput neadijabatska i stohastička dinamika, Langevinov formalizam ili Boltzmannova metoda rešetke.

'Odrasla sam u Indiji, diplomirala i doktorirala. Specijalizirala sam se u Njemačkoj i dobila prvi posao u Indiji', kaže Radha. Potom se vratila u Njemačku i radila u njoj deset godina. Nakon stanke u kojoj je razmišljala hoće li se posvetiti podučavanju ili znanosti prevagnula je znanost. Tako je i stigla u Hrvatsku. Prvo je dvije godine radila na projektu NEWFELPRO. Riječ je o međunarodnom programu stipendiranja koji u Hrvatskoj provodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Potom su joj ponudili rad na postdoktorskom istraživanju u dva projekta - jednom Hrvatske zaklade za znanost i drugom Europskog istraživačkog vijeća, vrijednog više od milijun i pol eura, u sklopu kojeg istražuju organizaciju i funkcije membrana živih stanica.

'Pokazalo se da imam što ponuditi, svoje znanje o modeliranju i simulacijama, i to sam doživjela kao sjajnu priliku za prijenos znanja mladim istraživačima.' Sad radi s doktorskim studentima, stručnjacima koji, kaže Radha, odlično obavljaju svoj posao.

Dr. sc. Bahar Karadeniz viša je asistentica i poslijedoktorandica, zaposlena u Laboratoriju za zelenu sintezu. Bavi se razvojem novih 'zelenijih' i efikasnijih metoda, poput mehanokemije i termičkih metoda, za sintezu relevantnih materijala s potencijalom za industrijsku pripremu te njihovih nekonvencionalnih derivata, a u tome aktivno surađuje s istraživačkim skupinama diljem svijeta, poput Sveučilišta McGill, ESRF-ova sinkrotrona, Instituta Max Planck i drugih.

Bahar je započela studij u Turskoj i nastavila ga u Velikoj Britaniji. Dobila je stipendiju Sveučilišta u Nottinghamu, na kojem je i doktorirala. Potom je dvije godine provela u Kini.

Veliki projekti

'Bilo je to dobro iskustvo. Ali nije lako živjeti u tako velikoj zemlji, daleko od rodne kuće, pa sam razmišljala o tome da se vratim u Europu, negdje bliže domu. Tako sam naišla na ovu grupu i upoznala voditelja Krunoslava Užarevića', objašnjava Bahar koja je prije dvije godine stigla na Ruđer. 'Sretna sam što sam ovdje jer radim s odličnom ekipom, a voditelj labosa mi je uvijek pri ruci; on je veoma nadaren znanstvenik.'

Dr. sc. Matti Kalevi Kalliokoski zaposlen je u Zavodu za eksperimentalnu fiziku, u kojem radi na 2,5 milijuna eura vrijednom europskom projektu PaRaDeSEC. Riječ je o trenutno najvećem projektu iz programa OBZOR 2020 u Hrvatskoj, kojim će Hrvatska postati svjetski relevantan čimbenik u razvoju modernih detektora, senzora, elektroničkih uređaja i naprednih materijala koji bi svoju primjenu mogli naći u Velikom hadronskom sudaraču na CERN-u ili fuzijskom reaktoru ITER.

Diplomirao je i doktorirao na Sveučilištu u Helsinkiju, a potom je dvije godine proveo na specijalizaciji u Velikoj Britaniji i tri godine u Ženevi.

'Nisam planirao doći u Zagreb, zapravo sam namjeravao otići u Izrael, na Weizmannov institut', priznaje Matti, a u Zagrebu se nalazi skoro dvije godine. Došao je s obitelji, ali oni su se vratili zbog škole, a on će ostati do završetka projekta. I Bahar je sama u Zagrebu, dok je Radha došla sa suprugom, no on joj je pravio društvo prve dvije godine.

Lijepo je u Hrvatskoj

'On je profesor i morao je otići zbog posla te sam posljednju godinu sama. Djeca su mi u Njemačkoj pa nismo daleko jedni od drugih.'

Koliko poznaju Hrvatsku? Jesu li što vidjeli ili se kreću samo putem od kuće do posla? Ipak su oni znanstvenici...

'Ne možete doći u Hrvatsku, a da je ne razgledate. Bila sam na obali, u okolici Splita, u Primoštenu, Trogiru, u Rovinju, Rijeci...', nabraja Radha, a Zagreb je duhom podsjeća na - Indiju! 'Grad je velik, u njemu živi puno ljudi, živahan je, ima puno znamenitosti... Nisam neki obožavatelj muzeja, ali se volim šetati ulicama, Gornjim gradom, proći tržnicom. Odlazim u crkvu i stekla sam dobre prijatelje koji mi uljepšavaju život.'

'Sve u svemu, lijepo je živjeti u Hrvatskoj', slaže se Bahar. 'Puno ljudi govori engleski, što ti olakšava život. U Kini sam imala puno problema jer sam se teško sporazumijevala s ljudima. Živim sama i mogu reći da je Zagreb siguran grad. Velik, ali miran, s dobrim društvenim životom.'

Bahar obožava prirodu i bila je na našem moru, dok Matti osim okolice Zagreba baš i nije vidio puno od Hrvatske.

Tihi Zagreb

'Vruće je, a imam malu djecu, dva psa, tri mačke, velika smo obitelj...', veli Matti, kojem je Zagreb kompaktan i tih, dobar grad za obiteljski život.

Ispada da su znanstvenici poput nogometaša, malo igraju za jedan klub pa onda odu u drugi. Je li im naporno stalno mijenjati mjesto boravka?

'Europa nije velika i lako je putovati s jednog mjesta na drugo. No taman kad upoznate ljude i steknete prijatelje, onda za poslom odlazite na neko drugo mjesto. A to nije ni lako ni jednostavno, pogotovo kad imate obitelj', kaže Matti. I Bahar se nada da će jednom naći stalni posao. Gdje i kada, to ne zna, ali voljela bi da to bude na mjestu kao što je ovo, s ekipom s kakvom sada surađuje, na nekom projektu poput ovog na kojem sada radi.

'Putovati, upoznavati različite zemlje ili biti na jednom mjestu - i jedno i drugo ima svojih prednosti. Zasad mi je lijepo ovako.'

Ipak, ima li nešto što im ovdje smeta?

Hodanje po zaleđenom moru

'Ima, jedna je stvar grozna', priznaje Bahar. 'Zagrebačka zima.' Logično, ona dolazi iz sredozemnog dijela Turske, u kojem su zime blage. Njena rodna Adana nalazi se preko puta Cipra, nedaleko od sirijske granice. 'Ovdje se osjećam kao Djed Mraz.'

Mattiju je po tom pitanju puno lakše jer u Finskoj zna zasniježiti i usred ljeta. 'Temperature znaju pasti s plus 30 ispod nule u samo tjedan dana. More se zaledi i možeš hodati po njemu.' Radhu pak ove ljetne vrućine vjerojatno podsjećaju na Indiju...

'Ne, ne, ne... To je mit. Ljeti prave vrućine počinju već u osam, devet ujutro i počinju opadati već u četiri popodne. Sunce nije stalno na horizontu i ne penje se postepeno kao ovdje. Pušu različiti vjetrovi i vruće je na drugačiji način. No meni vrijeme uopće ne smeta', kaže Radha.

'Dolazim iz Adane, to je najvrelija točka u cijeloj Turskoj, u kojoj termometar ljeti pokazuje iznad 40, ali osjećate se kao da je barem 60 stupnjeva', objašnjava Bahar. Znači, u Zagrebu i ljeti nosi jaknu? 'Pa čim na poslu uključe klimu, ja je prva navlačim...'

Indijka Radha dolazi iz obalnog grada Chennaija pa se isprva razočarala Jadranskim morem. 'Tako je mirno, a mi imamo ogromne valove i dugačke plaže. Klima je vlažna, a temperatura ni zimi ne pada ispod 20.'

'I kod nas je tako, ali s negativnim predznakom', veli Matti. Radha zna o čemu on govori.

'Jednom sam zbog vize odgodila putovanje u Finsku, a na dan kad sam trebala sletjeti u Turku ondje je bilo minus 40. Kad sam napokon stigla dva tjedna kasnije, na termometru je pisalo minus 18, a naš je domaćin rekao da je dobro da smo došli sad kad je toplo', prisjetila se Radha događaja iz 1988. 'Svake dvije minute morali smo ulaziti na toplo jer bi nam se nosovi smrznuli.'

'Ta hladnoća, to vam je od vjetra', objasnio joj je Matti zašto su u Finskoj zime tako hladne. I tu je razgovor skrenuo u ozbiljnije vode.

Vrhunske škole u Indiji

'Spomenuli ste odljev mozgova na početku. To se događa svugdje. Desetina indijske populacije razmilila se po svijetu. No odljev mozgova pokazuje još nešto - da ljudi vrijede i da ih netko treba, a Hrvati su svugdje dobrodošli', kaže Radha. 'U crkvu u koju idem zalazi puno liječnika. Puno je Amerikanaca koji u Hrvatsku dolaze studirati medicinu i pravo. To znači da imate dobro obrazovanje.'

'Imamo i mi isti problem', kaže Matti. 'Trenutno je teško naći stalni posao i morate čekati da netko ode u mirovinu. Nije problem u plaćama, nego u tome kako doći u priliku da je zaradite. To što imamo jako dobre škole može biti i problem. Ako imate dobro školovane ljude, njih će trebati i izvan granica vaše zemlje. A ljudi će ići tamo gdje su plaće veće.'

'U Turskoj bi ljudi trebali posvetiti više pozornosti znanosti. To je u posljednje vrijeme postalo problematično, a mnogi turski znanstvenici napustili su zemlju u potrazi za karijerom. Vlada ih sada poziva, nudeći im veće plaće i bolje uvjete', kaže Bahar. 'Mislim da ću ostati u inozemstvu: volim putovati, upoznati druge ljude i iskusiti nove kulture.'