Što bi sve Veliki hadronski sudarač trebao ili mogao otkriti, što nakon LHC-a i što ako ne otkrije ništa, pitanja su na koja odgovara njegov prvi čovjek
Dok se LHC zagrijava i ubrzano sustiže i prestiže konkurenciju, direktor njegovih istraživanja Sergio Bertolucci u razgovoru za časopis New Scientist prošloga tjedna je otkrio planove i očekivanja znanstvenika koji rade na ovom velikom međunarodnom projektu.
'U LHC-ovu eksperimentu u rujnu prvi put je zabilježena neobična povezanost među česticama', kaže Bertolucci. 'Pojava bi mogla imati nekoliko objašnjenja, među kojima je i stvaranje vrućeg gustog stanja materije, možda čak kvark-gluonske plazme za koju znanstvenici pretpostavljaju da je ispunjavala svemir u prvim nanosekundama nakon Velikog praska. Iako je potrebno još dosta rada kako bi se provjerile različite ideje, rezultati pokazuju veliku osjetljivost eksperimenata LHC-a za nove pojave.'
Cilj za 2011: supersimetrija
Na pitanje što bi se moglo otkriti 2011. godine, Bertolucci kaže: 'Postoji realna mogućnost da otkrijemo supersimetriju. To je zasad nepotvrđena teorija koja nudi elegantne odgovore na neka ključna pitanja o česticama i njihovim interakcijama. Do kraja 2011. moći ćemo istraživati čestice s energijama blizu 1 TeV, tako da ćemo otkriti supersimetriju ako ona postoji na tim razinama. Osim toga, mjerenjem rijetkih raspada subatomskih čestica mogli bismo otkriti naznake nove fizike. Na tome će se raditi u sklopu istraživanja nazvanog Large Hadron Collider beauty experiment koji proučava male asimetrije u ponašanju materije i antimaterije.'
Nakon LHC-a opet LHC
Na upit što nakon LHC-a, direktor Velikog sudarača bez oklijevanja odgovara – LHC. 'Fermilabov akcelerator čestica Tevatron u Bataviji u Illinoisu počeo je s radom 1985, a 25 godina kasnije još je uvijek tu. LHC će vjerojatno 2020. biti nadograđen. Njegova osjetljivost će se upeterostručiti, tako da će postati još osjetljiviji na rijetke pojave. Nije ludo vjerovati da ćemo kroz 10-ak godina moći konstruirati magnete barem dva puta snažnije od današnjih. Energija sudara LHC-a mogla bi narasti na 30 TeV umjesto današnjih 14 te će on moći stvarati teže čestice i istraživati manje očita svojstva prostorvremena'.
Smanjiti ulaganja u oružje, a povećati u znanost
Bertolucci je uvjeren da će strojevi sljedeće generacije biti globalni te da će u njih ulagati sve znanstveno razvijenije zemlje. 'Stvara se dojam da se radi o velikim sredstvima, međutim jedan bombarder košta oko milijardu dolara – više od CERN-ova godišnjeg proračuna. Vjerojatno bismo mogli preživjeti s manje bombardera i više akceleratora.'
Što ako LHC ne otkrije ništa?
Bertolucci smatra da bi čak i izostanak očekivanih otkrića bio izuzetno zanimljiv. 'Ako ne nađemo ništa, to znači da standardni model fizike čestica pada u vodu. Međutim, kako je fizičar Guido Altarelli rekao u svojim zaključnim riječima na konferenciji o fizici LHC-a, to je aproksimativno nemoguće.'