Angloamerički istraživački tim uspješno je završio više od 230 testova pogonskog sustava za novu generaciju hipersoničnih projektila, čime je napravljen važan korak prema razvoju oružja koje će letjeti pet puta brže od zvuka – i potencijalno promijeniti globalnu ravnotežu moći. Tijekom šest tjedana ispitivanja korišten je napredan model projektila sposoban postići brzine od više od 6000 kilometara na sat
Testovi su obuhvaćali tzv. statička ispitivanja - pokusni rad motora u fiksnom položaju - čime je verificirana funkcionalnost ključnog dijela sustava. Prema službenoj objavi britanske vlade, riječ je o koraku prema razvoju oružja koje će svojim performansama znatno nadmašiti postojeće sustave, piše Euronews.
'Živimo u sve opasnijem svijetu i sada je važnije nego ikada da inoviramo i zadržimo prednost nad protivnicima, opskrbljujući naše oružane snage tehnologijama budućnosti', izjavio je britanski ministar obrane John Healy.
vezane vijesti
Što su hipersonični projektili i zašto se oko njih vodi utrka?
Hipersonično oružje definira se kao projektil koji postiže brzinu veću od 6100 km/h i pritom zadržava sposobnost manevriranja tijekom leta. Takvi projektili mogu se lansirati s kopna, mora ili iz zraka, a zbog niže putanje i velike brzine izuzetno ih je teško detektirati i presresti.
Za razliku od klasičnih balističkih projektila koji slijede predvidljivu putanju, oni hipersonični mogu promijeniti smjer tijekom leta, čime znatno smanjuju vrijeme za reakciju obrambenih sustava.
Dijele se na dvije osnovne vrste. Hipersonična klizna vozila (HGV) lansiraju se pomoću raketa, nakon čega 'klize' velikom brzinom prema cilju, a hipersonični krstareći projektili (HCM) koriste zračno-mlazne motore za vlastiti pogon pri hipersoničnim brzinama.
Njihova upotreba predviđena je za uništavanje vrijednih ciljeva, precizne udare na velikim udaljenostima i jačanje nuklearne odmazde.
Prema izvješću britanskog parlamenta iz 2023., hipersonično oružje moglo bi ozbiljno ugroziti aktualne sustave proturaketne obrane. 'Manja uočljivost, kasnija detekcija i kraće vrijeme za reakciju predstavljaju izazov kojemu trenutačni obrambeni sustavi nisu dorasli', navodi se u dokumentu.
Za učinkovitu obranu od ovakvih prijetnji bit će potrebno razviti potpuno nove sustave presretanja i uložiti znatna sredstva.
Tko sve razvija hipersonično naoružanje?
Prvu poznatu hipersoničnu raketu, DF-17, predstavila je Kina 2019. tijekom vojne parade. Ima domet dovoljan da pokrije Tajvanski tjesnac, Južnokinesko more i dijelove istočne Azije.
U ožujku 2022. Rusija je navodno u Ukrajini upotrijebila hipersonični projektil Kinžal, čime je označen prvi slučaj korištenja takvog oružja u stvarnom sukobu. U prosincu iste godine ruski predsjednik Vladimir Putin spomenuo je i Orešnik, projektil koji navodno doseže brzinu od 10 maha – preko 12.000 km/h – i može pogoditi bilo koju metu u Europi.
Sjedinjene Američke Države surađuju s Japanom na razvoju sustava HVGP (Hyper Velocity Gliding Projectiles), a on bi trebao osigurati obranu udaljenih otoka iz japanskog arhipelaga. Vrijednost sporazuma procjenjuje se na 200 milijuna dolara.
Europa prepoznaje prijetnju, ali još nema odgovor
Europska komisija je u bijeloj knjizi o obrambenoj spremnosti, objavljenoj u ožujku ove godine, označila hipersonične projektile kao ključni element buduće obrambene strategije EU-a. Ti bi sustavi trebali biti dio integrirane višeslojne obrane protiv svih oblika zračnih prijetnji.
No konkretne brojke, kao ni rokovi, zasad nisu poznati. Europska komisija nije odgovorila na upite o potrebnoj količini hipersoničnog naoružanja za jačanje obrambenih kapaciteta Unije.
Jedini poznati razvojni korak jest ulaganje najmanje 80 milijuna eura iz Europskog obrambenog fonda (EDF) u program Hypersonic Defence Interceptor System, a on za sada još uvijek proučava moguće pristupe obrani od hipersoničnih prijetnji.
