Sudimo li po riječima Taavija Kotke, nekadašnjeg softverskog inženjera koji je odigrao jednu od ključnih uloga u transformaciji Estonije u naprednu digitalnu naciju kojima se obratio posjetiteljima poslovnog dijela konferencije WinDays 18, najveći učinak digitalne transformacije u toj baltičkoj državi je to što država više ne maltretira građane suvišnom birokracijom.

Kotka je čak ustvrdio kako ga je sram što Estonija ima tri tisuće digitalnih usluga na raspolaganju jer bi ih, uvjeren je, trebalo biti znatno manje i trebale bi biti jednostavnije.

Hrvatska može odabrati ništa ne poduzimati kad je digitalna transformacija u pitanju, naglasio je. 'Ako su ljudi zadovoljni sadašnjim stanjem, zašto ga mijenjati?', upitao se retorički, da bi potom dodao kako smo već sad suočeni s velikim promjenama na koje vlade diljem svijeta uglavnom nemaju odgovore. 'Ako ništa ne poduzmete tim bolje za nas. Imat ćemo manje konkurencije', poručio je.

Sedam načela za digitalni skok naprijed

Estonski odgovor bio je, između ostalog, uvođenje koncepta e-Estonije - digitalne države koja nudi niz inovativnih rješenja za privlačenje tvrtki, kapitala i nadarenih pojedinaca u tu zemlju na sjeveru Europe, a da se pritom nitko navedenih ne mora seliti. Najveći odaziv dosad su zabilježili u - Njemačkoj.

Do kraja godine, očekuje Kotka, Estonija će na taj način steći 50 tisuća e-državljana, što odgovara udjelu od osam posto aktivne radne snage u toj državi koja ima milijun stanovnika na površini desetak tisuća kvadratnih kilometara manjoj od Hrvatske.

Kao recept za skok Hrvatske u naprednije digitalno društvo ponudio je sedam načela. Tako trebamo osigurati:

• dostupnost interneta posvuda,
• jake digitalne identitete i jedinstveni osobni broj po kojem je moguće prepoznati svakog pojedinog građanina (u čemu smo, istaknuo je, u prednosti pred razvijenim zemljama poput Francuske, Njemačke i Velike Britanije),
• izgradnju infrastrukture za sigurno dijeljenje podataka u kojoj će građani samo jednom morati dostaviti neki podatak o sebi,
• kvalitetna rješenja zaštite podataka uz dovoljnu razinu pristupačnosti i otvorenosti,
• povjerenje u sustav (jesu li podaci dostupni, kako su zaštićeni, rade li sustavi kako je zamišljeno i tome slično),
• mogućnost funkcioniranja bez digitalne zaostavštine te
• stalnu ponudu novih digitalnih usluga i mogućnosti kako bi javnost nastavila biti zainteresirana za njih.

Hrvatska je spremna za digitalne izbore, ali...

Pomoćnica ministra uprave Zlatka Bulić istakla je niz projekata usmjerenih na digitalizaciju državne i javne uprave, vrijednih oko 700 milijuna kuna, koje će uglavnom financirati Europska unija.

U idućih nekoliko mjeseci tako će biti napravljeni koraci prema realizaciji projekata kao što su centar dijeljenih usluga, e-Poslovanje (inačica servisa e-Građani namijenjena tvrtkama), e-Pristojbe (digitalno plaćanje raznih pristojbi na jednom mjestu), e-potpis i e-pečat, e-upisi te jedinstveno upravno mjesto (pristup digitalnim uslugama osobama koje inače ne mogu do njih u poslovnicama pošte, FINA-e i javne uprave).

Osim digitalizacija usluga namijenjenih građanima i poduzećima, cilj Ministarstva uprave je digitalizacija internih procesa, za koje je Bulić rekla da su u kaosu.

Na okončanje spomenutih projekata mogli bi čekati i do tri godine. Bulić je priznala kako očekuje otpor promjenama te se požalila na manjak ovlasti u provedbi rješenja koja bi mogla osigurati bržu provedbu i primjenu, ali i na manjak odgovarajućeg stručnog kadra.

Zbog potonjeg bi bila spremna i na otvaranje dijelova državnih informatičkih sustava privatnim tvrtkama kako bi one iznašle rješenja oslanjajući se vlastita rješenja. Također je ustvrdila kako je Hrvatska potpuno spremna za digitalne izbore, ali bi za to trebalo promijeniti Ustav, za što u zemlji trenutno ne postoji politički konsenzus. 'Potrebna nam je digitalna transformacija društva', istaknula je.

Nikola Dujmović (Span, Hrvatska gospodarska komora) i Hrvoje Sagrak (Infodom, Hrvatska udruga poslodavaca) u raspravi su istaknuli kako su privatne informatičke tvrtke spremne surađivati s državom na takvim projektima, ali kako ne mogu same gurati jer netko treba postaviti osnovni okvir djelovanja, odrediti pravila igre te se pobrinuti za njihovo dosljedno poštivanje.

Konferencija WinDays 18 nastavlja s radom u srijedu, 25. travnja, kad će završiti njen poslovni i početi tehnološki dio.

Više: WinDays 18