Od ovog tjedna internetski servis Netfilx postao je dostupan i u Hrvatskoj. Radi se takozvanom OTT (eng. Over The Top) pružatelju internetskih usluga, koji video sadržaje, poput filmova, serija i dokumentaraca, nudi korisnicima na zahtjev uz određenu mjesečnu naknadu. Minimalna silazna brzina za ostvarivanje ovog internetskog servisa je 0,5 Mbit/s, dok je preporučljiva brzina prijenosa 3 Mbit/s za standardnu razlučivost (SD) i 5 Mbit/s za visoku razlučivost (HD).

HAKOM očekuje da će ova, kao i slične usluge, koristiti daljnjem razvoju hrvatskog tržišta elektroničkih komunikacija i njegovim korisnicima, jer se time povećava broj širokopojasnih usluga i servisa zanimljivih svim građanima, što u konačnici znači i veću potražnju za širokopojasnim pristupom internetu većih brzina, neovisno o tehnologiji pristupa internetu. To je prepoznato kao jedan od izazova na hrvatskom tržištu, koje tako, time postaje zanimljivije i ostalim pružateljima internetskih sadržaja te se otvara prostor i za druge usluge.

Naime, za razvoj tržišta, uz tržišno natjecanje, važan je napredak u čitavom širokopojasnom ekosustavu: povećanje dostupnosti i brzine širokopojasnog pristupa internetu, neovisno radilo se o mrežama nepokretnih ili pokretnih komunikacija, povećanje dostupnosti zanimljivog sadržaja (poput Netflixa), digitalizacija poslovanja u Hrvatskoj i razvoj e-trgovine i općenito e-usluga te razvoj odgovarajućih ICT vještina kod svih građana Republike Hrvatske.

HAKOM zato pozdravlja uključenje i hrvatskog tržišta u opseg poslovanja spomenutog internetskog servisa te će podržati ulaganja operatora i promicati tržišno natjecanje, kako bi što više građana moglo koristiti ovu ili slične usluge.

Ovom prilikom dobro je spomenuti i priliku za razvoj i gradnju mreža sljedeće generacije (NGN) iz razvojnih fondova Europske unije, pogotovo u ruralnim područjima gdje ne postoji dovoljan komercijalni interes operatora, a koja se prvenstveno pruža lokalnim samoupravama. Time bi dostupnost širokopojasnog pristupa internetu velikim brzinama bila omogućena većem broju korisnika, a smanjio bi se i ‘digitalni jaz’ između urbanih i ruralnih područja u Republici Hrvatskoj.