Rizik od bolesti i smrti što ga uzrokuje zloupotreba droga u naglom je porastu od 1990. godine do danas, a najopasnije od svih supstanci su opijati poput heroina, pokazalo je novo globalno istraživanje
Svi redovni korisnici marihuane svijeta zajedno u 2010. godini su umanjili broj svojih zdravih godina života za 7.000. No to je prava sitnica prema šteti koju su sebi nanijeli ovisnici o opijatima – izgubili su 9,2 milijuna godina iako ih je čak 10 puta manje nego korisnika kanabisa.
To je samo jedan od rezultata prvog istraživanja globalnog i regionalnog stanja ovisnosti o četiri glavne kategorije ilegalnih droga – amfetamina, kanabisa, kokaina i opijata, koje je objavljeno u novom broju časopisa The Lancet
Najveći teret smrti i bolesti uzrokovanih zloporabom droga zabilježen je u SAD-u, Velikoj Britaniji, Južnoafričkoj Republici i Australiji. U tim je zemljama problem 20 puta veći nego u državama koje su najmanje ugrožene zloporabom droga. Nakon opijata druga najopasnija kategorija su amfetamini. Najviše razine ovisnosti o opijatima zabilježene su u Australaziji i Zapadnoj Europi, a o kokainu u Sjevernoj i Južnoj Americi. Razine bolesti i nesposobnosti koje uzrokuje ovisnost o opijatima od 1990. do 2010. porasle su za više od 74%. Ukupno su te razine u istom razdoblju za sve droge porasle za oko 50%. Ovisnost i teret bolesti najviši su kod muškaraca u dobi između 20 i 29 godina. Od oko 78.000 smrti povezanih s drogama u 2010. više od 55% uzrokovali su opijati. Ovaj porast se samo djelomično može pripisati rastu broja stanovnika.
Kanabis je neznatan problem
Iako je konzumacija kanabisa daleko najraširenija u svijetu, broj ovisnika o njemu (13 milijuna) manji je nego o amfetaminima (17,2 milijuna) ili o opijatima (15,5 milijuna). Ovisnost o kanabisu i kokainu uzrok je mnogo manjeg tereta jer su razine bolesti i nesposobnosti koje uzrokuju te droge značajno manje.
Louisa Degenhardt iz University of New South Wales u Australiji kaže da je kanabis daleko najrasprostranjenija droga no i da je njezin negativan utjecaj na zdravlje 'apsolutno neznatan' u usporedbi s drugim drogama. Znanstvenici su pretpostavili da kanabis ima dva nepovoljna efekta, oba povezana sa shizofrenijom – da uzrokuje raniju pojavu bolesti te da produžava trajanje najgorih simptoma. No stručnjaci smatraju da su i ove posljedice kontroverzne te da bi čak i pripisivanje umjerene nesposobnosti kanabisu moglo biti pretjerivanje.
Znanstvenici upozoravaju da je teret koji uzrokuju droge još uvijek manji od onoga koji zajedno uzrokuju duhan i alkohol koji su odgovorni za oko 10% svih smrti i bolesti širom svijeta. Udio droga trenutno se još uvijek kreće ispod jedan posto. No budući da je broj konzumenata cigareta i alkohola mnogo puta veći, jasno je da je šteta koju uzrokuju ilegalne droge po svakoj pojedinoj osobi značajno teža.
Degenhardt kaže da bi se mnogo moglo učiniti da se teret koji uzrokuju opijati smanji. Primjerice mogli bi se proširiti programi dijeljenja čistih igala i šprica, zamjene opijata te liječenja HIV-a. Probleme vezane uz zloporabu kokaina i amfetamina teže je riješiti.
Rat protiv droga je propao
Neki stručnjaci smatraju da je ova studija još jedan dokaz da rat protiv droga ne daje dobre rezultate. 'Ovaj rad pokazuje cijenu tvrdoglavog držanja za lošu politiku zabrane droga', rekao je Alex Wodak, istraživač droga i alkohola iz St Vincent's Hospital u Sydneyu. 'Zašto je globalno provođenje programa zamjene igala i šprica te supstitucije opijata tako slabo? Zato što mu se tvrdoglavo suprotstavljaju pristaše globalne zabrane droga', rekao je Wodak.
Raste i broj mentalno bolesnih
Ista studija provela je analizu tereta mentalnih poremećaja. Rezultati su pokazali da su mentalni poremećaji danas kao i 1990. vodeći uzrok bolesti koje ne uzrokuju smrt. Krajem prošlog stoljeća depresija je bila čak glavni uzrok nesposobnosti dok su to danas bolovi u križima. Taj teret je od 1990. porastao za 37%, međutim, uglavnom zbog porasta i starenja populacije.
Jedan od autora studije Harvey Whiteford s University of Queensland kaže da ne postoje dokazi da je porast broja mentalnih poremećaja povezan s rastom razina stresa u zadnjih 20 godina.
Niže razine mentalnih oboljenja od prosjeka imaju samo Kina, Sjeverna Koreja, Japan i Nigerija. No Whiteford smatra da bi to moglo biti posljedica kulturnih razlika koje utječu na to kako se mentalne bolesti ispoljavaju. 'Bojimo se da smo ih podcijenili u tim zemljama jer zapadnjački instrumenti, kada se primijene na te kulture, ne uspijevaju otkriti tjeskobu i depresiju', objasnio je.
