'Ovo je prvi put da se uspješno osmislilo i isprintalo čitavo srce prepuno stanica, krvnih žila, klijetki i šupljina', rekao je voditelj studije, profesor Tal Dvir iz TAU-ove škole molekularne stanične biologije i biotehnologije, koji se u ponedjeljak pohvalio prvim printanim ljudskim srcem. Proces je započeo biopsijom masnog tkiva pacijenata, a kao 'tinta' za printanje korišten je stanični materijal iz tkiva.

Ovo isprintano srce nije dimenzija ljudskog; promjera je 2,5 centimetara i više je nalik zečjem srcu. Ipak, nadaju se izraelski znanstvenici, tehnologija koja je omogućila printanje ovakvog srca na kraju bi mogla dovesti do izrade organa koji bi se mogao usađivati u ljudsko tijelo. Ekipa na čelu s profesorom Dvirom nada se da bi se to moglo dogoditi u sljedećih deset godina.

Prvi printeri u bolnicama za deset godina - san ili java?

Znači li to da bismo uskoro i u našim bolnicama mogli imati printere koji će pacijentima printati nove organe, pa tako i nova srca, pitamo doc. dr. sc. Svena Maričića, profesora i pomoćnika rektora pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile, pionira u području 3D printa u ovom dijelu Europe.

Maričić je vodio projekt izrade prvog hrvatskog 3D printanog mikroskopa, bio je komentor nagrađenog startup projekta Braille Riddles i jedan od voditelja izrade prve hrvatske 3D printane slikovnice za slijepu i slabovidnu djecu. Na Sveučilištu u Puli rukovodi Znanstveno-istraživačkim institutom Visio koji se bavi 3D printom, predaje na riječkom Medicinskom fakultetu i rukovodi tamošnjim Centrom za biomodeliranje i inovacije u medicini.

'Ovo je lijep korak naprijed. Riječ je o novom detalju uz postojeće rezultate, no daleko je to od funkcionalnog organa kakvim ga možda zamišljaju naši čitatelji', spušta Maričić loptu na zemlju. 'U svakom slučaju, nerealno je očekivati promjene preko noći. Ne postoji način da sve bolnice već danas uvrste ovu tehnologiju.'

Čeka nas još puno rada i istraživanja

Znači, deset godina za primjenu tehnologije koja bi mogla spasiti tisuće života ipak je malo preoptimistična najava?

'Za neke stvari ipak treba vremena. Ono što mogu reći s velikom sigurnošću jest to da nas čeka još puno rada i istraživanja u ovom području.'

Tehnologijom printanja ljudskih organa bave se znanstvenici širom svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Pratimo li mi svjetske trendove, mogu li hrvatski znanstvenici držati ovaj tempo? Prije nekoliko godina u Rijeci je pacijentu usađena ušna školjka isprintana 3D printerom...

'U Hrvatskoj imamo dvanaest godina iskustva s primjenom aditivnih tehnologija u biomedicini. Tehnološkim rječnikom rečeno, upisali smo se u onaj elitni klub zemalja koje mogu primijeniti aditivne tehnologije u biomedicini', kaže Maričić.

Hrvatski znanstvenici prate svjetske trendove

'Pratimo trendove i ne zaostajemo puno za najrazvijenijim zemljama', kaže Maričić pa objašnjava kako se intenzivno radi u Centru za biomodeliranje i inovacije u medicini pri Medicinskom fakultetu u Rijeci. Lijepo, kaže, surađuje s kolegama na Fakultetu strojarstva i brodogradnje i u Centru za aditivne tehnologije u Zagrebu. Eto, i u Puli se u posljednje tri godine napravilo puno pa je tako u sklopu tamošnjeg Znanstveno-tehnološkog instituta Visio izrađen prvi hrvatski 3D printani mikroskop koji je osvojio brojne domaće nagrade i priznanja.

A dok su Izraelci isprintali ljudsko srce zečjih dimenzija, u Hrvatskoj se krenulo obrnutim putem: Centar za biomodeliranje i inovacije u medicini u suradnji s Thalassotherapijom u Opatiji predstavio je uvećani model srca koji je poslužio liječnicima za 3D analizu prostornog razmještaja žila.

Dakle, mi se u Hrvatskoj nemamo čega sramiti?

'Mlade generacije upijaju nova znanja velikom brzinom i ja svojim studentima kažem: već danas možete kreirati svoje radno mjesto, još dok ste u ovim klupama. Ovo smatrajte povlasticom jer brz napredak tehnologije dao vam je nevjerojatnu šansu koju generacije prije vas nisu imale', kaže Maričić.

'Sretni smo da živimo u ovakvim vremenima, što se razvoja znanosti tiče. Prije petnaest godina tako nešto bilo je teško ostvarivo i rezervirano za mali broj vrhunskih laboratorija, a prije pola stoljeća to je bila znanstvena fantastika.'

No koliko ćemo onda trebati pričekati da se bolnice opreme 3D printerima ljudskih organa - deset, pedeset ili stotinu godina?

Korak na putu do cilja - printa funkcionalnog organa

'Živimo u vrijeme ubrzanog razvoja i primjene umjetne inteligencije, algoritama kojima smo svakodnevno okruženi. Ovo je apsolutno lijep korak naprijed, ali do ugradnje funkcionalnih organa proći će još puno vremena', kaže Maričić.

No rezultati poput ovog, do kojeg su došli izraelski znanstvenici, bude nadu da će se jednog dana doći na cilj i isprintati funkcionalni organ.

'Valja još jednom ponoviti da je ovo što su učinili izraelski stručnjaci hvalevrijedno i predstavlja korak bliže cilju, no to nije funkcionalni organ. Proći će još dosta vremena i teško je reći kad će se to dogoditi, no optimizam je uvijek dobar kao gorivo kad je riječ o znanstvenim otkrićima. Ljudi trebaju znati da se takvi 3D printeri neće tako skoro pojaviti u bolnicama. Ovo što su napravili u Izraelu nije još ni u eksperimentalnoj fazi, a kamoli kliničkoj. No riječ je o doista lijepom iskoraku', zaključuje Maričić.